POGLED ISKOSA: Vek apstraktne umetnosti

Пише Дејан Ђорић

13. 08. 2025. u 05:00

POREKLO moderne umetnosti pojedini stručnjaci kao Đulio Karlo Argan i Sandro Bokola vide u slikarstvu Hogarta odnosno Goje.

ПОГЛЕД ИСКОСА: Век апстрактне уметности

Zoran N. Đorđević, Foto Privatna arhiva

Bez neke strogo određene pojavnosti, moderna umetnost traje najmanje tri veka, kao jedan od stilova koji se duže održao uprkos stalnim promenama. Možda je najkarakterističniji kvalitet moderne apstraktna umetnost. Pojedini istraživači kao Askanio Popović koji su se bavili njenom tajnom istorijom tvrde da je nova umetnost jevrejski projekat a ako i jeste ne može se osporiti doslednost uticaja judejske religije u zabrani figurativnog prikazivanja, toliko drugačija od antičkog mimezisa, oponašanja prirode. Nasuprot telesnom i materijalnom ovoga sveta rani modernisti istakli su duhovnost, njihova umetnost bila je izraz religijskog.

Sada je sto petnaest godina otkako je Vasilij Kandinski naslikao prvu apstraktnu sliku - akvarel iz 1910. godine. Pojedini značajni slikari kao akademik Ljuba Popović smatrali su bilo kakvo bavljenje apstrakcijom izdajom umetnosti, međutim, ništa tako temeljno ne obeležava modernizam kao apstrakcija, ona je ključ. Najdalje je u proučavanju tajne istorije pa i skrivenih poriva modernizma u Srbiji otišao Miro Glavurtić. Uočio je da prva apstrakcija nastaje inverzijom - Kandinskom su se otvorili potpuno drugi likovni svet i prostor na slici, bez ikakve veze sa realnim, kada je ugledao jednu svoju sliku naopačke okrenutu. Kasnije će Oto Bihalji Merin, koji je poznavao Kandinskog, tvrditi da i najsmelije zamisli apstraktnih slikara i vajara ne izlaze iz prirodnog poretka.

Uzorci takve umetnosti mogu se potražiti u mikroskopskim ili makroskopskim snimcima prirodne ili zvezdane materije, kao što njive snimljene iz aviona neodoljivo podsećaju na neke apstraktne slike. Miro Glavurtić je istakao inverziju kao demonski princip i opšte obeležje modernizma, međutim, posle rušilačkog u slikarstvu Kandinskog, koje odgovara atonalnoj muzici Šenberga iz tog vremena, usledio je kod njega u geometrijskoj apstrakciji graditeljski poriv. Kako je isticao Vladan Radovanović, u umetnosti se idejno, mentalno, ne može razdvajati od čulnog.

Za razliku od većine, pioniri te umetnosti bili su duhovnici i takvo je i njihovo stvaralaštvo. Započinje sa Litvancem Čurljonisom, o kome su prvi kod nas pisali Vinaver i Kalajić, masonom 33 stepena, traje od Kandinskog koji je bio vlasnik jedne od najvećih privatnih biblioteka o okultnom, Hilme af Klint, švedske slikarke i mističarke iz teozofske škole do Maljeviča, Modrijana, Klea i Albersa, nesumnjivo duhovno uključenih. Mi imamo Ivana Tabakovića, Stojana Ćelića, Slavu Bogojevića, Miodraga B. Protića i druge čija je umetnost nesumnjivo na duhovnim osnovama. Posve različito od bilo čega na Istoku i Zapadu, ovde se formira apstraktno slikarstvo na pravoslavnoj osnovi jednog Lazara Vozarevića a od mlađih Zorana Grebenarovića i Zorana Đorđevića.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

DA LI JE MOGUĆE! Zatvorene tribine Marakane za Zvezda - Pafos u borbi za Ligu šampiona?!