POGLED ISKOSA: Muratov dvostruki jubilej
PREMDA nije ni sa čim obeleženo, srpski slikar Marko Murat (Šipanska Luka pored Dubrovnika, 1864 - Dubrovnik, 1944) ove godine slavi dvostruki jubilej, 160 godina od rođenja i 80 godina od smrti.
Ivana Živić, Foti Privatna arhiva
Reč je o jednom od poslednjih naših slikarskih velikana, realista koji pripada nizu od Steve Todorovića, Paje Jovanovića do Uroša Predića i Stevana Aleksića. Posle njega nastupa estetika modernog slikarstva, manje strogog i zahtevnog u odnosu na stvarnost kao likovno polazište, mada se i u Muratovom opusu uočavaju uticaji plenerizma i impresionističko iskustvo rada u prirodi i izučavanja prirodnog svetla. To je kod ovog majstora dodatno izraženo njegovim mediteranskim osećanjem, slikama koje prenose atmosferu primorja, susret mora, kopna i sunca. Tako su i njegove ključne slike kao "Ulazak cara Dušana u Dubrovnik" (1899-1900), poslednji izrazi istorijskog slikarstva koje kod nas ishodi od Katarine Ivanović, između ostalog i analize čisto slikarskih problema proporcija i skraćenja figura na grupnoj sceni, kompozicije, prostornog odnosa figura i uloge svetlosti na slici.
Svesni značaja ovog poslednjeg velikog majstora srpskog slikarstva starog kova, stručno i nadahnuto su mu se obraćali i naši najveći likovni kritičari i istoričari umetnosti, u rasponu od Nadežde Petrović do Dejana Medakovića. Prva kritika koju je slavna slikarka i jedan od prvih novijih srpskih likovnih kritičara objavila, bila je "Izložba slika Marka Murata" 1904. godine, u Letopisu Matice srpske. Analitičan i iscrpan Medakovićev tekst o ovome našem slikaru katoliku objavljen je u tri različita izdanja njegove "Srpske umetnosti u XIX veku". Murat je bio svestan uloge srpskog elementa u dubrovačkoj istoriji i kulturi; još je profesor Jorjo Tadić radeći u dubrovačkom arhivu utvrdio da su sva starija dokumenta u njemu na ćirilici. Zato ovde pomenuta slika sa temom cara Dušana osim čisto likovnih vrednosti ima i istorijsku pozadinu podsećanja srpskog prava na Dubrovnik. Nadeždu Petrović je manje zanimala imperijalna ikonografija a više novina koju je Muratovo slikarstvo donelo, dah svežine i sunca u zagušljiv i potamneo svet slikarstva romantizma i akademskog realizma, bezbrojih ugledanja na antiku kao polazište i religijske i istorijske scene bečkih i minhenskih đaka. Umesto Kurbea i Lajbla, ona u analizi Muratove izložbe pomišlja na Segantinija, koji je usmerio evropsko slikarstvo ka suncu. Uočila je i veze Muratovog slikarstva ne samo sa istorizmom i plenerizmom već i sa simbolistima i prerafaelitima pa i sa jugendstilom, pominjući Beklina, Bern-Džonsa i Rosetija. Vreme na prelomu vekova bilo je u znaku sinteze starog i novog, pa Nadežda Petrović kaže: "Marko Murat je pesnik slikar, primorje ga načini sanjalicom, a potom pesnikom i slikarem". On je autor "Elegije" i "Proleća", cvetni majstor koji je zrakom svoje svetlosti probio tamu ateljea.
POTPISUJE SE ISTORIJSKI UGOVOR: Vojvodina postaje čvorište Evrope, kreće gradnja gigantske saobraćajnice (FOTO/VIDEO)
PROJEKAT Osmeh Vojvodine obuhvata izgradnju 185 km brze saobraćajnice, sa 46 mostova i 34 nadvožnjaka, čime se smanjuje vreme putovanja.
18. 03. 2026. u 09:30
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
"PUTINE, IZAĐI!" Pozvao ruskog predsednika na dvoboj - bizaran video kruži internetom
NEOBIČAN snimak kruži mrežama, a na njemu se vidi mladić koji stoji na Crvenom trgu i izaziva predsednika Rusije Vladimira Putina na dvoboj. Međutim, snimak nije stvaran, već je napravljen uz pomoć veštačke inteligencije, ali sa jasnim ciljem.
18. 03. 2026. u 18:34
Komentari (0)