POGLED ISKOSA: Vek Kašaninove kritike
SRPSKI istoričar umetnosti, likovni kritičar, književnik i istoričar književnosti Milan Kašanin rođen je u tadašnjoj Austrougarskoj, u Belom Manastiru 1895. a preminuo u Beogradu 1981. godine.
Milan Kašani "Umetničke kritike", Foto Privatna arhiva
Njegov stariji brat Radivoj bio je čuveni matematičar, profesor i akademik. Potiče iz siromašne seljačke porodice a roditelji mu nisu bili ni venčani.
Kašanin se iz lošeg položaja ličnim sposobnostima uzneo do najelitnijeg Srbina XX veka. Smatran je nepodeljeno u desnim i demokratskim krugovima za gorostasa srpske kulture, jednog od poslednjih pravih gospodina uz Pavla Beljanskog i Ivu Andrića. Bio je uzor nacionalnog borca sa najdubljim poznavanjem srpske tradicije i istorije ali i primer Evropejca i svetskog čoveka, što su kao ideal isticali Despot Stefan Lazarević, Vladimir Velmar Janković i Dragoš Kalajić. Istoriju umetnosti, estetiku, ruski jezik i književnost studirao je na Sorboni gde je i diplomirao a doktorirao je u Beogradu. Bio je direktor Muzeja kneza Pavla koji je prerastao u Narodni muzej posle Drugog svetskog rata.
Pokretač je i urednik prvog srpskog časopisa te vrste "Umetničkog pregleda" koji je izlazio između 1937. i 1941. godine. Svakog prvog u mesecu bio je na stolu direktora Kašanina novi broj tog i sada važnog glasila. Odlično uređen i široko zasnovan časopis Kašanin je vodio tako da je okupio elitu poznavalaca umetnosti, između ostalih i Todora Manojlovića, jednog od najboljih kritičara. Kašanin je i sam jedan od naših najsvestranijih likovnih kritičara između dva svetska rata. Školovan u Parizu, na izvoru moderne umetnosti, razumljivo je kao kritičar delovao sa izrazito modernističkih pozicija, nasuprot Lagariću, Odaviću, Vitezici i drugim desnim kritičarima, koji su srpski modernizam sagledavali kao izdaju nacionalnih interesa i tradicije.
Milan Kašani "Umetničke kritike", Foto Privatna arhiva
Kašanin se posvetio klasicima naše međuratne umetnosti, svojim savremenicima, u to vreme zanemarenim ali i starijim slikarima. Njegovo polje interesovanja kreće se u srednjem toku naše umetnosti, prošireno shvaćenom sezanizmu, ekspresionizmu i modernom realizmu. Gospodska narav i pozicija ključnog učesnika likovne scene, uticali su da se nikada nije bavio krajnostima, avangardom u vidu dadaizma, zenitizma i nadrealizma niti socijalnom umetnošću Kuna, Kujačića i drugih komunista. Kao istaknutu figuru, bez obzira na njegove zasluge (više puta je pisao o bednom društvenom položaju umetnika i umetnosti u Jugoslaviji Karađorđevića) i kao kritičara tradicionalističkih časopisa "Srpskog književnog glasnika" i "Letopisa Matice srpske", osobito ga je mrzeo i napadao Marko Ristić, šef srpskih nadrealista, kao što su mu se i komunisti u Titovo vreme svetili na razne načine. Likovne kritike objavljivao je od 1924. do 1940. godine, jednu u 1962, a sve su sabrane za njegova života pod naslovom "Umetničke kritike" (Kultura, Beograd 1968) sa sjajnim uvodom dr Lazara Trifunovića.
NIKAD JAČI UDARAC ZA RUSE OD POČETKA RATA: Ukrajinske rakete letele više od 1.300 km, pogođena ključna fabrika (VIDEO)
UKRAJINA je u subotu uveče pogodila jedno od strateški najznačajnijih odbrambenih postrojenja Rusije, napavši Votkinski mašinski zavod u udaljenom regionu, skoro 1.300 kilometara od ukrajinske granice - što predstavlja najdublji udar ikada izveden ukrajinskim oružjem domaće proizvodnje.
25. 02. 2026. u 12:25
CEO REGION JE ZGROŽEN! Evo šta je uradila takmičarka lažne države Kosovo kada je videla Srpkinju na pobedničkom postolju
BRUKA i sramota na jednom od evropskih takmičenja u tekvondou za mlade u Sarajevu!
25. 02. 2026. u 11:35
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)