POGLED ISKOSA: Boletov logos

Дејан Ђорић

15. 02. 2024. u 06:45

OVE godine umetnik Bole Miloradović napunio je devedeset godina života.

ПОГЛЕД ИСКОСА: Болетов логос

Bole Miloradović, Ilustracija posvećena Svetom Savi Foto Privatna arhiva

Reč je o stvaraocu koji se suvereno kreće izme­đu likovne i primenjene umetnosti, što se u tradicijskim kulturama od Japana, Kine, starog Egipta do prerafaelita nije razdvaja­lo, dovoljno je setiti se grčkih vaza. Slično je i sa srpskom srednjovekovnom umetnošću od koje polazi i kojoj se vraća ovaj stvara­lac. Rođen je u Goločelu kod Kragujevca 1934. godine, gimnaziju je završio u Kragujevcu, a od 1954. bavi se plakatom, lepotom knjige, ilustracijom, originalnom kaligrafijom i slikarstvom.

Tokom januara i februara njego­va dela predstavljena su u više beogradskih galerija. Najpre je u Biblioteci grada Beo­grada bila otvorena izložba grafika "S Hri­stom netremice", a potom u Jugoslovenskoj kinoteci "Izložba filmskog plakata Bole Miloradović 1964-2024" (do 27. februara). Usledile su izložbe "Karejski tipik Svetog Save" u prostorijama Udruženja Kragujevčana i završna "Život Svetog Save u 40 slika na tekst Jovana Pejčića" u Kući Đure Jakšića u Skadarliji. Beograd je bio u znaku Boleta.

Sama njegova radna biografija je među izu­zetnim. Godine 1964. imao je izložbu film­skog plakata u Muzeju jugoslovenske kinoteke a naredne 1965. izložbu slika u Galeriji Kolarčeve zadužbine, o kojoj je pisao čak i Miodrag B. Protić u dvotomnom "Srpskom slikarstvu dvadesetog veka" (1972). Milora­dovićem se od poznatih stručnjaka bavio i Slobodan Maldini u monumentalnoj "Istori­ji srpske umetnosti XVIII-XXI veka" (2018). "Sto plakata Boleta Miloradovića" prikazano je na izložbi u Muzeju primenjenih umetnosti 1970. godine, a od 1972. on počinje svoj rad na opremi knjige da "Lepotom knjige bavio se Bole Miloradović". U Muzeju primenjenih umetnosti 1974. održao je izložbu "Knjiga rukom Boleta Miloradovića". Imao je više od sto samostalnih izložbi a za vrhunski doprinos srpskoj kulturi dobio je 2008. naci­onalnu penziju.

Dragoš Kalajić je gajio neskriveni prezir prema grafičkim dizajnerima, govorio je da neki autor utroši deset godina rada na svo­joj knjizi a onda je dizajner za nedelju dana grafički oblikuje i dobije veći honorar od pisca. Bole Miloradović je, čini se, više od običnog dizajnera. On je ne samo autor origi­nalnih rešenja već i umetnik sa konceptom u stvaranju, njegovo stvaralačko vjeruju osla­nja se na svetosavlje, u pravom duhu reči tra­ditio = predaja i osavremenjivanje baštine.

Nastoji da spoji staro i novo, da pravoslavnu estetiku prevede u modernizam, poput nekih naših najboljih slikara iz njegove epohe visokog modernizma. On stremi ka logosu, božanskom načelu koje prožima vasceli hrišćanski svet. Takvi su i njegovi kolaži (a kolaž je slikarska tehnika) posvećeni Svetom Savi, prikazani u Kući Đure Jakši­ća. Prožeti su indoevropskom simbolikom Sunca, Centra, Božjeg imena i sl. Na njima je Miloradović tekst preveo u sliku što je i bio cilj drevnih iluminatora.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ŠTA JE MONROOVA DOKTRINA NA KOJU SE DANAS POZVAO TRAMP? Amerika možda ostavi Evropu na miru, ali Vašington je sklon trikovima