POGLED ISKOSA: Četrdeset godina Slave
SLIKAR Slavoljub Slava Radivojević (Šabac, 1957) ove godine slavi četrdeset godina stvaralaštva (1983. godine upisao se na novosadsku Likovnu akademiju, koju je i diplomirao).
Slavoljub Radivojević "Petra u Jevremovoj" , 2006. godina, Foto S. Radivojević
Svojim slikarstvom, usredsređenošću na određenu tematiku, učešćem na samostalnim i grupnim izložbama i dobijenim nagradama, privukao je pažnju likovnih kritičara, galerista i publike krajem dvadesetog i u prvim decenijama dvadeset prvog veka. Pripada manjoj grupi naših figurativnih umetnika koji stalno izlažu u inostranstvu. Priredio je tri samostalne izložbe u Švedskoj i poslednjih godina više izložbi slika i crteža u jednoj od bečkih galerija u centru grada. Njegovo delo ne može se u potpunosti razumeti bez poznavanja odnosa suprotstavljenih snaga u novijoj srpskoj umetnosti, podeljenoj na tradicionalni blok koji predvode slikari i novomedijski, avangardni ili eksperimentalni umetnici.
Možda je slikarstvo prevaziđeno sa novom umetničkom praksom ali postoji rat koji se vodi između dva vida umetnosti, kako je primetio Miro Glavurtić i više je izraz provincijalnog, totalitarnog razumevanja avangarde koju pojedini kritičari i istoričari umetnosti u Srbiji žele da nametnu kao isključivi vid umetnosti. Takvo poimanje ne karakteriše zapadnu ni istočnu umetničku scenu i tipično je samo za srpsku u doba tranzicije. Radivojević je jedan od boraca protiv takvog shvatanja a njegov opus može se razumeti i kao prilog demistifikaciji i razotuđenju novije srpske umetnosti. Kao slikar nastupa samopouzdano, zadržavši ponešto od svog mladalačkog sportskog i avanturističkog duha koji, setimo se primera iz istorije umetnosti, nikada nije bez značaja za slikarstvo.
Ono traži hrabrost i zato je u mnogim epohama bilo prvo među umetnostima. Slikar je stalno iskušavan. Ratnik, ljubavnik, duelista, karatista, pojac u crkvenom horu, ikonopisac, freskopisac i, nadasve, brižni otac i deda, iskustva iz svog burnog života nije preneo u umetnost već ih je nadišao. Ut pictura poesis sa pravom kažu Horacije i Leonardo da Vinči. Likovno zainteresovan za Beograd, Zemun, Mačvu, Italiju, Mediteran i Beč, posvećen klasičnom, štafelajnom slikarstvu, duševni mir i stabilnost pronašao je u ateljejskoj osami uz svoju krasnu ćerku Petru, inspiraciju i model za mnoge slike.
Najbolja Radivojevićeva dela nastaju u vermerovskoj atmosferi. Savremenici su tvrdili da je Đura Jakšić, poznati srpski romantičar, slikar i pesnik, slikao poluotvorenih usta, kao da je želeo da svoj dah prenese na platno. Dragocene trenutke sabiranja duha najbolje je opisao jedan srednjovekovni monah rekavši: "Nigde ne nađoh duši mir osim uz knjigu u usamljenom kutku". Radivojević je kao Frans Hals od starih ili Endrju Vajet od modernih majstora, mir i nadahnuće pronašao uz bližnje i u svom okruženju. Njegovo delo neposredno i jasno isijava toplinom i finoćom energije pronađene u krugu tradicionalnih vrednosti.
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (0)