POGLED ISKOSA - Sećanje na vajara
RATKO Vulanović (Nikšić, 1941-2023) je najistaknutiji crnogorski vajar druge polovine XX veka, koga je režim Mila Đukanovića namučio zbog njegove srpske orijentacije.
Ratko Vulanović, Galerija Ulus 2015.Foti Branko Belić
Koliko crnogorskoj, Vulanović pripada i srpskoj likovnoj sceni, u Beogradu je decenijama imao atelje. Završio je Srednju umetničku školu u Crnoj Gori i Likovnu akademiju u Beogradu a njegov uspon u vrhove jugoslovenskog vajarstva bio je nesumnjiv. Vulanovića je cenio i o njemu pisao i Dragoš Kalajić, elitistički okrenut isključivo slikarstvu. Autor je brojnih spomenika, učesnik mnogih kolonija i dobitnik "Politikine" nagrade 1988. godine. Publici je poznat po ogromnim skulpturama koje su se više puta mogle videti u Knez Mihailovoj ulici prilikom njegovih beogradskih izlaganja, a koje su i u stalnoj postavci ispred jezera na Adi Ciganliji. Naglašeni vertikalizam njegovih formi odgovara njihovoj monumentalnosti. Na njima lako prepoznajemo igru sa osnovnim likovnim oblicima, kao što su puno i prazno, linija i volumen, svetlo i senka, uspinjanje i padanje. Iza formalne razigranosti je Vulanovićev svet ideja, nastojanje da se elementarnim, euklidovskim, geometrijskim oblicima izgradi skulptorski svet nalik gradu ili pejzažu. Njegovi kameni i drveni gradovi istovremeno su predlog za arhitektonska rešenja i skoro dečja igra slaganja kubusa koji predstavljaju kuće i crkve. U postmodernom, elektronskom dobu, arhitektura je izgubila dostojanstvo i estetsku neprikosnovenost, mnoge građevine danas se projektuju kao skulpture, arhitekti posežu za vajarskim rešenjima i stvaraju gigantska skulptorska dela o čemu postoje i stručne estetičke studije. Vulanović ne predlaže jedno građevinsko delo, već u malom stvara čitave gradove i umetnički, ni prirodan niti urban pejzaž. Njegovi gradovi i trgovi imaju organsku, ljudsku dimenziju i mogu biti zanimljivi deci koliko i iskusnim poznavaocima, princip ređanja ili nagomilavanja istovremeno je i svetovan i sakralan. Podseća na otpad kao galerijsko-muzejsku postavku ali, kako se iznosi u nedavno objavljenoj knjizi na nemačkom, to je i princip stvaranja oltara u paganstvu i u objavljenim religijama.
Vulanović omogućuje da uđemo u skulpturu, što i nije nešto novo, ali smo pritom rasterećeni od bilo kakve izvanumetničke poruke kojima obiluje današnja likovna scena, a to je već novost i izuzetnost. Ni staro ni (post)moderno, istovremeno i aktuelna ambijentalna galerijska postavka, deo crkvene arhitekture ili instalacija vajarstvo Vulanovića je drevno i prirodno, ne prestaje da iznenađuje, provocira i otvara nove saznajne i estetske vrednosti. Isključivši iz svog sveta bilo kakve prizemne dnevne i političke poruke, parole sadašnje ispolitizovane umetnosti, Ratko Vulanović se borio za slobodu umetnosti i čistu likovnost, a time i za prastaru skulptorsku formu koja je skoro prognana iz galerija ali koja, kako vidimo, ima budućnost.
NIKAD JAČI UDARAC ZA RUSE OD POČETKA RATA: Ukrajinske rakete letele više od 1.300 km, pogođena ključna fabrika (VIDEO)
UKRAJINA je u subotu uveče pogodila jedno od strateški najznačajnijih odbrambenih postrojenja Rusije, napavši Votkinski mašinski zavod u udaljenom regionu, skoro 1.300 kilometara od ukrajinske granice - što predstavlja najdublji udar ikada izveden ukrajinskim oružjem domaće proizvodnje.
25. 02. 2026. u 12:25
CEO REGION JE ZGROŽEN! Evo šta je uradila takmičarka lažne države Kosovo kada je videla Srpkinju na pobedničkom postolju
BRUKA i sramota na jednom od evropskih takmičenja u tekvondou za mlade u Sarajevu!
25. 02. 2026. u 11:35
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)