KNJIŽEVNA KRITIKA: Stvaralac i smrt
KNjIGU Jovice Aćina "Banja" ("Agora"), koja je ponela Nagradu Biblioteke grada Beograda "Moma Dimić" za 2023. godinu, čine pripovetke o evropskim stvaraocima i njihovim delima.
Foto: Privatna arhiva
O njima pripovedač erudita promišlja boraveći u mnogim značajnim centrima kulture ili pak u mestima u kojima su, sticajima životnih okolnosti, ti stvaraoci bili zatečeni, katkad i "zatočeni" (Firenca, Delft, Hag, Berlin, Provansa...).
Vraćajući se tim tačkama, vremenima i društvenim kontekstima u kojima je svako od stvaralaca živeo (Nikolo Makijaveli, Jan Vermer, Šarlota Salomon i drugi), pripovedač otvara pitanja kojima se, na sasvim samosvojan način, može baviti samo onaj koji, poput jednog od njegovih junaka, zna sledeće:
"Da bismo bilo šta snažno izrazili, izneli na svetlost, treba prvo da uđemo u sebe i svoj pravi glas oslobodimo spoljašnjih lanaca".
U knjizi je očigledna autorova okupiranost smrću. Otuda niz vrlo podsticajnih razmišljanja o odnosu stvaraoca i smrti. Jedan od primera nalazimo u priči "U boji prekrivenoj tamom". U njoj se, zajedno s pripovedačem, suočavamo sa činjenicom da smrt jedno delo, osobito autobiografsko, čini nedorečenim. Ukoliko na taj način pristupamo odnosu stvaranja i smrti, zaključićemo da je smrt uvek korak ispred i da u tom smislu bar delimično narušava zaokruženost jednog umetničkog dela, tj. njegov potpuni smisao. Na specifičan način se zajedno s pripovedačem suočavamo s dorečenošću smrti spram mogućnosti dorečenosti umetničkog dela.
No, razmišljanje o tome, kako u knjizi vidimo, otvara i polje razmatranja osobene veze dela kojim je pripovedač okupiran i žanra u kojem o njemu piše. Nisu sva dela, poput autobiografije, uvek korak iza smrti. Neka su bar korak, ukoliko ne i znatno više, ispred nje - dorečena - kao što je priča o drugom, kao što je, na primer, pesma o umetniku ili njegovom delu, poput pesme Vislave Šimborske o Vermerovoj Mlekarici: "Sve dok ona žena u Kraljevskom muzeju / u naslikanoj tišini i usredsređenosti / iz dana u dan sipa / mleko iz bokala u činiju, / svet ne zaslužuje smak sveta" (v. pripovetku "Pogled na Delft").
Poput Vermerove Mlekarice je i junak Aćinove pripovetke koji devojčici Loti (Šarloti Salomon), čija je lutka zauvek "odbegla", pišući lutkina pisma, pripoveda o njenim avanturama, novom životu, razlozima zašto je morala da ode, o prirodnosti tog odlaska ("U boji prekrivenoj tamom"). U njoj, dakle, nalazimo i motiv stvaraoca kao spasioca i primere o rehabilitujućoj moći umetnosti.
U "Banji" se na svetlost iznose i razmišljanja o stvaranju kao spasenju, kao i to da način na koji stvaralac zauvek odlazi, bar delimično, ukoliko ne sasvim, određuje život tog dela, utiče na njegovu recepciju.
Aćinovi pripovedači razmišljaju i o vezi umetnosti i zla, o različitim poreklima zla, kao i o njihovoj vitalnosti i manifestnosti - najčešće ideološkoj. Stoga nas one inspirišu da razmišljamo kako se stvaraočev neprijatelj služi njegovim delom, tj. kako to delo biva shvaćeno od strane različitih recipijenata. Kako ono živi u delima onoga koji je zao i totalitaran, a kako ga doživljava neko ko je takođe pisac i mislilac, meditativan i zagledan u sebe, u svet iz sopstvene tihosti (v. pripovetku "Ima li koga").
Osim hoda kroz svetsku istoriju totalitarnih režima i sudbinu pojedinih njihovih žrtava, ali i sveta u kojem mi živimo, kao i kroz istoriju evropske kulture, imaginacija Jovice Aćina nas, kao i uvek, vodi u začudne svetove u kojima, čitajući dela neprolazne vrednosti, spoznajemo i sopstveni lik - u ogledalu, prepoznajemo viša značenja, čak i "doslikavamo" remek-dela velikih majstora. To činimo i dok čitamo "Banju"...
"RUSI, IDITE KUĆI!" Jeziva politička poruka sa trga u Budimpešti, Mađar već počeo da radi po nalogu Brisela (VIDEO)
VELIKI politički zaokret u Mađarskoj najavio je lider opozicione Tise Petar Mađar, koji je posle izborne pobede poručio da zemlju čeka obnova punog učešća u Evropskoj uniji i NATO, miran prenos vlasti i ozbiljno preuređenje državnog vrha.
13. 04. 2026. u 07:27
PROVOCIRALI NA GODIŠNjICU NATO AGRESIJE: Uhapšena četvorica Albanaca u Srbiji, pogledajte snimke (VIDEO)
PRIPADNICI Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije uhapsili su na teritoriji Republike Srbije A. S. (1989), E. V. (1984), E. G. (1978) i A. C. (2005) državljane Republike Albanije zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
24. 03. 2026. u 20:17
SAMOUBISTVO BIVŠEG MINISTRA MUP-A ISPRED SKUPŠTINE: Ostavio 3 koverte, oduzeo sebi život zbog Haškog tribunala
Na današnji dan, 11. aprila 2002. godine, na ulazu u zdanje Doma Narodne Skupštine Srbije (tadašnje Skupštine SRJ) u Beogradu, bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije Vlajko Stojiljković izvršio je samoubistvo, neposredno nakon usvajanja Zakona o saradnji sa Haškim tribunalom. Preminuo je dva dana kasnije od posledica ranjavanja.
11. 04. 2026. u 21:30 >> 21:39
Komentari (0)