ZMAJ, OGNJEN, VUK: Sećanje na Ognjena Lakićevića, svestranog delatnika u kulturi

Dragan Lakićević

28. 02. 2023. u 12:38

KRUPAN i lep čovek, s dugim svetlim šalom - večiti mladić Ognjen Lakićević (1937-2005) rođen je u Trpezma kod Kuršumlije, osvojio Beograd svojim šarmom.

ЗМАЈ, ОГЊЕН, ВУК: Сећање на Огњена Лакићевића, свестраног делатника у култури

Foto Arhiva "Večernjih novosti"

Studirao književnost, diplomirao dramaturgiju. U svakom pogledu, Ognjen Lakićević bio je posebna figura svoga doba. U generaciji pesnika, oglasio se iste godine i u istoj ediciji sa Slobodanom Rakitićem, Petrom Pajićem, Radoslavom Vojvodićem... Edicija se zvala "Slovo ljubve", a izdavač Revija (Jugoslovenski ilustrovani časopis). Zbirka je imala naslov "Nepogode", sa ilustracijama Radomira Reljića. Nepravedno zapostavljena i zaboravljena, Ognjenova poezija na samom početku bila je autentična i vredna pažnje. Evo prve pesme, minijature "Napev smrti": "Jaukala jaukica u dolini jaukovoj / Jaukala umiljato i dolinu zavodila / Nema više jaukice doline su sada puste / Nema više jaukice i suncu je sada studno". Blizak mu je bio Nastasijević. A evo i definicije poezije, u Ognjenovoj "Odi poeziji": "Prelepa ptico beskrajnih prostora / nadleti i pesmu da zvuk postaneš". U "Sumanutim sonetima" istraživao je "ponore iza uma", "zazidane svetlosti", ars poetiku. Antologijskom pesmom "Freska" pridružio se najboljim pesmama srpskih pesnika o freskama.

U jednoj od prvih kritika Ognjenove zbirke, u "Borbi", o njegovoj poeziji, piše da "ona pripada onoj vrsti refleksivne lirike koja svojim gustim tonovima i sažetom zvučnom orkestracijom budi u nama skrivene, prigušene odzive".

Pisao je pozorišne kritike, štampao ih u "Borbi" i u knjizi "Mera za meru" - veliki deo života proveo u pozorištu. "Mera za meru" je hronika i istorija pozorišnog života u Beogradu šezdesetih godina. Umeo je da pohvali Zorana Radmilovića i Mišu Janketića još dok su bili mladi.

Ognjen Lakičević , Ivan V. Lalić i Rade Brajović na svečanosti uručenja Mešine nagrade, Foto Arhiva "Večernjih novosti"

Boravak u pozorištu omogućio mu je da sačini "sasvim svoju" Antologiju savremene jugoslovenske drame u dva toma baveći se "pre svega lepotom dramskog teksta". U izboru su se našli, između ostalih: Brešan, Hing, Dušan Jovanović, Dušan Kovačević, Jovan Hristić, Velimir Lukić, Aleksandar Popović, Slobodan Šnajder i drugi.

Po povratku iz Pariza, gde je radio u Jugoslovenskom kulturnom centru, postao je direktor Udruženja izdavača i knjižara Jugoslavije. U to vreme imao se ko udružiti. U velikom sjaju blistali su ne samo "Nolit" i "Prosveta", "Rad" i BIGZ, nego i ugledni zagrebački i sarajevski izdavači. Ognjen je bio direktor Međunarodnog sajma knjiga u Beogradu, u godinama kada Sajam postaje najveći kulturni događaj u godini i izlazi iz Hale 1. Sećam se da je, kao direktor, odlučio da Srpska književna zadruga, koja slavi stogodišnjicu (1992), dobije besplatno dupli štand. U isto vreme, sa Sajma knjiga u Barseloni on donosi posebnu diplomu koju je za svoju stogodišnjicu dobila Srpska književna zadruga.

Bio je čovek društva i prijateljstva, pobornik književnog i umetničkog bratstva. Kad su mene pitali jesmo li rod, govorio sam da nismo: njegovi su poreklom Rovčani, starinom Bulatovići. Kad su njega pitali jesmo li rod, govorio je da jesmo. Sada vidim da jesmo.

U Udruženju izdavača i knjižara Jugoslavije, Ognjen Lakićević pokreće izdavačku delatnost i osniva ediciju "Remek-dela" svetskih i srpskih pisaca. Knjige su bile luksuzno opremljene i uzorno uređene - najviše je u tome bilo Ognjenovih ruku.

Na kraju, prateći izdavačke događaje, mene i metamorfoze, književna priznanja i nepriznanja, Ognjen Lakićević, zajedno sa urednikom kulture u "Večernjim novostima" Draganom Bogutovićem, zasniva književno priznanje "Meša Selimović" za najbolje književno delo u toku godine, po oceni velikog broja kritičara, da bi se pravda zadovoljila kako-tako. To njegovo delo i danas traje.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!