PROBLEM LEDOLOMACA: Koliko je dubok jaz između SAD i Rusije i kakve veze Finska ima sa tim

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

04. 10. 2025. u 23:22

U ZGRADI blizu dokova Helsinkija, finski inženjeri testiraju dizajn ledolomaca. Maketa broda, dugačka tri metra, juri napred, cepajući ledeni pokrivač svojim narandžastim pramcem.

ПРОБЛЕМ ЛЕДОЛОМАЦА: Колико је дубок јаз између САД и Русије и какве везе Финска има са тим

Foto: printskrin Jutjub

-Led je neka vrsta misterije, kaže za "Ekonomist" Jari Hurtija iz kompanije "Aker Arktik", vodećeg finskog dizajnera ledolomaca. Pa ipak, Finci su je skoro rešili.

Finske firme su projektovale četiri petine i izgradile više od polovine svetskih ledolomaca. Kako konkurencija oko Arktika raste, američki predsednik to primećuje.

U junu je Donald Tramp rekao da pregovara sa Finskom o kupovini 15 brodova. Ranije je razmišljao o kupovini 40 "velikih". Da bi se suprotstavila Rusiji i Kini na dalekom severu, Amerika mora da proširi svoju flotu ledolomaca. Da bi to brzo uradila, biće joj potrebna pomoć Finske.

Nužda je iznedrila finsku stručnost. Kao jedina zemlja čije se luke mogu da se zalede zimi, Finskoj su potrebni ledolomci kako bi Baltičko more ostalo otvoreno. Od izgradnje "Sisua", svog prvog dizel-električnog ledolomca, 1930-ih, zemlja je razvila domaći lanac snabdevanja koji se proteže od projektantskih firmi do brodogradilišta.

Tokom Hladnog rata, Finska je usavršavala svoju industriju gradeći ledolomce za Rusiju. Ta trgovina je okončana 2022. godine kada je počela SVO u Ukrajini i kada se Finska se pridružila NATO-u. Sada njena brodogradilišta žele zapadne kupce.

Industrija zemlje je čvrsto povezana. To joj je pomoglo da izgradi svoju nišu. Ledolomcima su potrebni debeli trupovi, snažni motori i komplikovani sistemi za kontrolu vibracija i zaštitu od leda kako bi preživeli ekstremne uslove. Većina se pravi po narudžbini, što znači da nisu pogodni za izgradnju u velikim proizvodnim serijama uobičajenim u ogromnim brodogradilištima Istočne Azije.

"Baltika", spasilački brod završen za Rusiju 2014. godine, ima asimetrični trup koji mu omogućava da plovi bočno, krčeći put od 50 metara kroz led. Drugi dizajni služe kao brodovi za rasute terete, tankeri za naftu ili pomoćni brodovi.

Kontrast sa Amerikom je oštar. Njena obalska straža, deo oružanih snaga, kaže da joj je potrebno oko deset polarnih ledolomaca. Ima tri. Poslednji koji je američka vlada izgradila za obalsku stražu, "Hili", završen je 1997. godine.

Plan za izgradnju novih je odložen, a budžet je naglo porastao. Njen prvi brod, prvobitno planiran za 2024. godinu, neće stići pre 2029. godine i koštaće 1,9 milijardi dolara.

"Polaris", najnoviji finski ledolomac, izgrađen je za tri godine za 125 miliona evra (147 miliona dolara). To je manji brod nego što Amerika želi. Ipak, to je dokaz finske sposobnosti da brzo gradi ledolomece, po niskoj ceni.

Priča o "razlici u ledolomačkom kapacitetu" Amerike i Rusije – koja ima oko 50 polarnih ledolomaca, uključujući i gigante na nuklearni pogon – je, tvrdi "Ekonomist" preterana.

Duga severna obala Rusije i preko 2 miliona stanovnika na Arktiku znače da će joj uvek trebati više od Amerike. Prava briga je jaz između mogućnosti američke obalske straže i uloge koju ona mora da igra u bezbednosti Arktika. Rusija i Kina se bore za Arktik, a severne brodske rute su sve prometnije.

-Amerika je uspela da se snađe bez dovoljno ledolomaca jer je tako malo brodova prolazilo kroz Beringov moreuz, kaže Piter Ribski, bivši pomorski ataše u američkoj ambasadi u Helsinkiju. "Ali to se brzo menja."

Foto: Printscreen

U avgustu su dva kineska ledolomca plovila preko područja na koje su Amerikanci polagali pravo kod Aljaske.

Da bi nadoknadila ovu razliku, Amerika se sada okreće Finskoj. Finci su, navodno, spremni da isporuče poručeno još ove decenije ali postoji problem.

Jedan od glavnih je protivljenje američkih brodogradilišta. Uz to, tu su i zakoni o javnim nabavkama koji zahtevaju da se vojni brodovi grade u Americi, iako se oni mogu izuzeti iz razloga nacionalne bezbednosti.

Činjenica da je Tramp ipak spreman da prevaziđe svoje protekcionističke instinkte sugeriše da je uočio hitnu potrebu za proširenjem arktičke flote obalske straže.

(rt.rs)

BONUS VIDEO - ŠAMPIONI U FOKUSU: Strahinja Trivković diplomata znanja i sporta

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

CEO TENIS U ŠOKU: Čuvena teniserka ugradila veštačke grudi (FOTO)