ČETIRI DECENIJE ZA LEGALIZACIJU: U Srbiji ima oko 2,1 milion divlje izgrađenih objekata
PROGRAMSKA direktorka NALED-a Jelena Bojović izjavila je danas da u Srbiji ima oko 2,1 milion objekata koji nisu legalizovani, a da se godišnje otprilike reši oko 40.000 predmeta.
Foto privatna arhiva
-Mi redovno, od 2020. godine radimo sa lokalnim samoupravama, kako bismo videli koliki je to broj predmeta koji oni obrađuju, koliko predmeta mogu da obrade godišnje i tada je naša procena bila da se oko 40.000 predmeta godišnje reši, rekla je Bojović za Tanjug.
Kako je navela, od 2015. godine do danas nije primetila značajan napredak u brzini rešavanja predmeta, navodeći da prema procenama NALED-a za 2 miliona predmeta, tempom od 40.000 rešenih godišnje, za legalizaciju svih potrebno je oko 40 godina.
-I to će tako ostati ukoliko se zaista postupak ne ubrza ili ne poveća broj zaposlenih koji rade na ozakonjenju, dodala je Bojović.
Istakla je da najviše nelegalnih objekata ima u Beogradu.
Bojović je iznela par predloga koje NALED ocenjuje kao dobre za rešavanje problema, među kojima su uspostavljanje centralizovane evidencije svih podnetih zahteva.
-Mislim da ni mi sami, kao država, ne znamo koliko je tih objekata, gde je problem, zašto se toliko čeka, zašto se neki predmeti rešavaju brže a neki sporije, kojim redosledom se rešavaju, navela je Bojović.
Ona je precizirala da se NALED zbog toga zalaže za uspostavljanje centralizovane evidencije svih podnetih zahteva za legalizaciju, uključujući podatke o samom objektu, kako bi se uradio presek da se vidi na kom zemljištu je izgrađen objekat i koliko se dugo čeka.
-Najveći je javni interes da upišemo sve objekte i ko je vlasnik kog objekta. Bez obzira da li je neko gradio u skladu sa urbanističkim planskim aktima ili ne, prvi korak u celom procesu mora biti da se objekti upišu u katastar i da se upiše vlasnik, rekla je Bojović.
Prema njenim rečima, nakon poslednjih izmena zakona ukinut je rok za legalizovanje.
Ona kaže i da nije sigurna da li je uopšte trebalo da se postavlja takav rok jer legalizacija objekta ne zavisi samo od pojedinca koji podnosi zahtev.
Istakla je da je ključna razlika između legalnog ili nelegalnog objekta u tome što nelegalni objekat ne može da bude prometovan, ali i ne može da bude priključen na infrastrukturu i on ne može da se stavlja pod hipoteku.
-Razlog ulaska ljudi u proces legalizacije je da bi sebi to omogućili, zaključila je Bojović.
(Tanjug)
BONUS VIDEO - TAJNO ORUŽJE RUSKOG RAKETNOG SISTEMA: JARS izvodi vežbe kamuflaže i kontradiverzije
Preporučujemo
PUTINOV SPECIJALAC: Gotovo je sa Grenlandom, neka se spremi Kanada?
SJEDINjENE Američke Države su već odlučile o sudbini Grenlanda, da li je na redu Kanada, zapitao se Kiril Dmitrijev, specijalni predstavnik ruskog predsednika Vladimir Putina za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom.
06. 01. 2026. u 12:49
BRITANCI TVRDE: Ovo je Trampov plan za Grenland, pogledajte šta nudi američki predsednik
SJEDINjENE Američke Države žele da ponude Grenlandu sporazum o slobodnom pridruživanju, sličan onom koje Vašington ima sa pojedinim malim državama u Tihom okeanu, saznaje Ekonomist.
06. 01. 2026. u 14:39
AKO VAM AUTO PROKLIZA: Savet automobiliste koji može spasiti živote - kako bezbedno voziti po SNEGU
ČEDOMIR Brkić objasnio je kako vozači treba da pravilno očiste automobile nakon snežnih padavina, ali i kako da voze, upravljaju i ponašaju se u saobraćaju.
05. 01. 2026. u 19:27
Komentari (0)