RAT BERLINA PROTIV BRISELA : Prvo profit, onda ljudska prava
NACRT zakona Evropske unije o lancima snabdevanja predviđa da firme moraju da se pobrinu da i njihovi dobavljači iz trećih zemalja poštuju ljudska prava. Nemačka vlada, međutim, taj nacrt zakona pokušava da razvodni.
Foto: Shutterstock/canadastock
Požar u fabrici tekstila u Pakistanu 2012. užasnuo je čitav svet: u plamenu je poginulo gotovo 300 ljudi, većinom žena, koje su uglavnom šile za nemački tekstilni diskont KiK.
Otada se u Nemačkoj i Evropskoj uniji stalno vode rasprave o tome kako firme mogu da se obavežu na zaštitu ljudskih prava u svim fazama proizvodnje, uključujući i onaj deo koji se odvija u zemljama u razvoju.
S takozvanim Zakonom o lancu snabdevanja, Evropska komisija sada želi da prisili firme iz EU da pažljivije kontrolišu uslove rada u proizvodnji u svojim globalnim lancima snabdevanja, kako bi sprečile kršenje ljudskih prava ili standarda zaštite životne sredine u cilju povećanja profita.
Zvanično, nemačka vlada je najavila podršku predlogu Komisije. Ministar rada Hubertus Hajl (SPD) izjavio je sredinom oktobra da će se svom snagom "pozabaviti tom temom". U koalicionom sporazumu vladajuće stranke izrazile su podršku "efikasnom zakonu o lancima snabdevanja unutar EU".
Međutim, interna dokumenta nadležnih nemačkih ministarstava, do kojih su ekskluzivno došli novinari istraživačkog TV-magazina "Monitor" koji se emituje na prvom programu javnog servisa ARD, daju drugačiju sliku. Poverljiva dokumenta otkrivaju da nemačka savezna vlada pokušava da razvodni nacrt zakona u ključnim tačkama.
Takav je slučaj recimo kada se radi o propisima o građansko-pravnoj odgovornosti trgovačkih društava. Nacrt Komisije predviđa da žrtve kršenja ljudskih prava ili ekoloških šteta ubuduće mogu da podnesu zahteve za naknadu štete pred evropskim sudovima. Za to bi kao dovoljan razlog trebalo da bude npr. nemar. To bi trebalo da bude jak instrument koji ima za cilj da navede firme da se brinu o poštovanju standarda ljudskih prava i zaštite životne sredine u svojim lancima snabdevanja.
"Sigurno utočište" za firme
Međutim, udruženja poslodavaca su protiv. Ona traže ublažavanje propisa o odgovornosti, recimo kroz takozvanu klauzulu o "sigurnoj luci". To je propis koji pod određenim uslovima bitno smanjuje odgovornost firmi. Prema toj uredbi, preduzeća bi, na primer, mogla svoje proizvode ili globalne proizvodne procese da sertifikuju kao "besprekorne" od strane spoljnih kontrolora.
Onda bi pojedine firme mogle da budu pozvane na odgovornost samo ako se može dokazati grubi nemar ili namera. To predstavlja jasno ublažavanje propisa o odgovornosti, a to sada podržava i nemačka vlada. U jednoj internoj direktivi ona se zalaže za uvođenje "klauzule o sigurnoj luci".
Poslanik u Evropskom parlamentu Rene Repasi (SPD) optužuje nemačku vladu da želi praktično da potkopa jedan od najvažnijih instrumenata Zakona o lancima snabdevanja EU, jer je gotovo nemoguće dokazati da je neka firmi bila svesna kršenja ljudskih prava (recimo prilikom vađenja sirovina na početku lanca snabdevanja) i da je to namerno ignorisala, smatra Repasi. Taj poslanik se Evropskom parlamentu zalaže za strog i efikasan Zakon o lancima snabdevanja i naglašava da ne može da razume zahteve svojih stranačkih kolega u Berlinu - pogotovo zato što su se sertifikati koji smanjuju rizik od odgovornosti u prošlosti često pokazali kao problematični.
(Dojče vele)
BONUS - NAJAKTUELNIJI VIDEO SNIMCI:
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (1)