ČADEŽ: Nova strategija razvoja pokreće veliki investicioni ciklus i digitalnu transformaciju privrede

Промо

09. 03. 2026. u 12:27

NACIONALNA strategija privrednog razvoja predstavlja jedan od najambicioznijih investicionih i razvojnih planova Srbije, sa više od 40 milijardi evra ulaganja do 2035. godine, izjavio je predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež, ističući da je reč o sveobuhvatnom okviru koji kombinuje infrastrukturni razvoj i snažnu tehnološku transformaciju zasnovanu na veštačkoj inteligenciji.

ЧАДЕЖ: Нова стратегија развоја покреће велики инвестициони циклус и дигиталну трансформацију привреде

Foto: PKS

 

Kako je rekao gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, Strategija ne podrazumeva samo investicije u puteve, železnicu, bolnice i komunalnu infrastrukturu, već i snažno ulaganje u digitalnu infrastrukturu, data centre, superkompjutere i razvoj veštačke inteligencije.

„Strategija obuhvata razvoj infrastrukture – puteva, železnice, bolnica i komunalne infrastrukture – ali ima i snažnu tehnološku dimenziju zasnovanu na veštačkoj inteligenciji i digitalnoj infrastrukturi“, rekao je Čadež.

On je istakao da odluke Vlade Srbije u aktuelnim globalnim okolnostima predstavljaju odgovoran potez prema građanima i privredi.

„Vlada je pokazala i prethodnih meseci da razmišlja unapred i da se priprema za moguće poremećaje na tržištu. Stvorene su dobre zalihe energenata kako bi se ublažili prvi udari krize i obezbedilo normalno funkcionisanje privrede i građana“, rekao je Čadež.

On je podsetio da je Srbija poslednjih godina značajno napredovala u digitalnoj transformaciji, zahvaljujući investicijama u superkompjutere, data centre i razvoj IT sektora.

„Danas u Srbiji radi više od 120.000 IT stručnjaka, a izvoz softvera dostigao je skoro četiri milijarde evra godišnje. To su rezultati koji Srbiji omogućavaju da bude spremna za novu tehnološku revoluciju zasnovanu na veštačkoj inteligenciji. Ona više nije pitanje izbora, već pitanje preživljavanja. Pitanje je da li imamo sredstva, infrastrukturu i stručnjake da izgradimo tzv. nacionalnu platformu veštačke inteligencije“, rekao je Čadež.

Foto: PKS

Jedan od ključnih projekata u tom procesu je razvoj nacionalnog velikog jezičkog modela (LLM) za veštačku inteligenciju, koji će funkcionisati na domaćoj infrastrukturi i koristiti podatke iz Srbije.

„Danas svi koristimo globalne AI modele, ali oni nisu trenirani na našem jeziku, našem znanju i našim podacima. Nacionalni model omogućiće da se veštačka inteligencija primeni u privredi, javnoj upravi, sudstvu, poljoprivredi i obrazovanju sa mnogo većom preciznošću“, objasnio je Čadež, ističući da takva platforma postaje novi digitalni autoput na koji svi možemo da se priključimo, da funkcionišemo i da od njega stvaramo novu vrednost.

Kako je naveo, cilj je da prvi nacionalni AI model bude predstavljen do izložbe EXPO 2027, dok će se njegovi sektorski moduli dalje razvijati.

Čadež je istakao da bi primena veštačke inteligencije, posebno u sektorima poput poljoprivrede i industrije, mogla značajno povećati produktivnost.

„Ako koristimo domaće podatke o klimatskim uslovima, sortama i proizvodnji, veštačka inteligencija može da analizira iskustvo i znanja, proizvodne procese, napravi precizne prognoze i pomogne poljoprivrednicima da povećaju prinose i do 30 odsto i naprave velike uštede“, rekao je Čadež.

Foto: PKS

Prema njegovim rečima, ovakva digitalna infrastruktura predstavlja važan faktor i za privlačenje investicija.

„Investitori danas ne traže samo fabrike i puteve, već i digitalnu infrastrukturu koja im omogućava optimizaciju proizvodnje i razvoj novih tehnologija“, rekao je Čadež.

Kako je dodao, Srbija već ima značajne kapacitete – data centar, dva superkompjutera i veoma razvijenu IT industriju. Softver je danas jedan od najvažnijih izvoznih proizvoda Srbije.

On je naglasio i da će razvoj veštačke inteligencije zahtevati promene u obrazovnom sistemu, kao i dodatne programe obuke za zaposlene.

„Današnji AI alati uglavnom funkcionišu na engleskom jeziku. Kada se razvije suvereni nacionalni model, u njemu se nalaze naši udžbenici, naše znanje i kultura. To omogućava da se obrazovanje personalizuje i da se ista vrsta pažnje posveti svakom detetu, bez obzira da li živi u Beogradu ili u manjim sredinama“, rekao je Čadež.

„Privredna komora Srbije već organizuje besplatne kurseve o primeni AI alata u privredi i do sada je više od 7.000 ljudi prošlo obuke. Interesovanje je ogromno i moramo dodatno da proširimo programe edukacije širom Srbije“, istakao je Čadež.

Govoreći o ekonomskom značaju investicija planiranih u okviru EXPO 2027, Čadež je rekao da će one dodatno ojačati poziciju Srbije kao regionalnog i međunarodnog poslovnog centra.

„EXPO nije samo izložba, već platforma koja može da pretvori Beograd i Srbiju u globalno mesto susreta biznisa, investicija i novih partnerstava“, rekao je Čadež.

On je dodao i da je među ciljevima Strategije i ulazak Srbije u Evropsku uniju.

„Cela Evropa mora da se konsoliduje u novim geopolitičkim okolnostima. Čitav region Zapadnog Balkana treba da uđe u ekonomsku strukturu Evropske unije, da posluje na istim principima kao države članice i da ima pristup jedinstvenom tržištu, čak i pre punopravnog članstva, odnosno bez prava glasa u institucijama“, zaključio je Čadež.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

PLEMENITI I ODANI: LJudi „anđeoske duše“ rađaju se u ova tri horoskopska znaka