NA ZAPADU EVROPE OVO POVRĆE SE MASOVNO GAJI, A KOD NAS... Mnogi u Srbiji čak ni ne vole da ga jedu!
KELj je u čačanskom kraju malo poznato povrće, pa se zato i veoma malo gaji. U poslednje vreme čine se pokušaji da se gajenje ovog cenjenog povrća proširi. U zapadno evropskim zemljama kelj se gaji masovno. Za ishranu kod kelja koristi se lisnata glavica na načine kao i običan kupus.
Foto: Free Images Pixabay
Kelj je kultura umereno tople i vlažne klime. Ova kultura veoma dobro podnosi mrazeve, s toga je ovo povrće pogodno za kasno jesenju i zimsku potrošnju. Veoma lako podnosi mrazeve posebno kratkotrajne i bez značajnog oštećenja. Za naše uslove kelj je veoma zahvalna kultura, jer se može gajiti kao druga kultura posle skidanja ranih povrtarskih ili ratarskih useva, ali se mora imati u vidu njegova prilično duga vegetacija.
Gajenjem kelja u smeni sa drugim kulturama obezbeđuje se veoma intenzivno korišćenje zemljišta. Gaji se najčešće iz rasada, mada se može proizvesti i direktnom setvom iz semena. Pri proizvodnji iz rasada može se sejati u martu i aprilu u različitim vrstama zaštićenog prostora da bi se rasadio u aprilu ili maju za letnju, odnosno jesenju potrošnju. Međutim, u našim uslovima za zimsku proizvodnju najbolje je ako se setva vrši krajem maja, a rasađuje krajem juna ili početkom jula. Sadnja ne sme da kasni, jer ako se zakasni glavice ostaju sitnije i nedovoljno formirane, uz to su slabijeg kvaliteta.
Pre sadnje zemljište treba obraditi i po mogućnosti uneti 20-30 t/ha zgorelog stajnjaka. Ukoliko se unese stajnjak treba uneti i mineralna đubriva u količini oko 100 kg azota, 80 kg fosfora i oko 120 kg kalijuma po hektaru. Ukoliko se ne unosi stajnjak, mineralna đubriva treba uvećati za 20-30%. Do sadnje treba uneti 1/2 azotnih i celokupnu količinu fosfornih i kalijevih đubriva. U prihrani treba uneti drugu polovinu azota i to u vreme dobro razdvojene rozete listova.
Foto: Free Images Pixabay
Uspeh u proizvodnji kupusnjača u velikoj meri zavisi od kvalitetnog rasada. Da bi ostvarili kvalitetan rasad treba setvu obaviti na lepo pripremljenoj i neđubrenoj leji sa po 2,5-3 g semena po kvadratnom metru. Nakon setve seme se pokriva sa kompostnom smešom u debini 1-1,5 cm. Nakon setve treba izvršiti obilnije zalivanje. Pored setve na leji, rasad kupusnjača se može sejati i sejalicama na razmaku redova oko 30-50 cm i tada se može vršiti međuredna kultivacija. Pri ovakvoj setvi se dobija rasad boljeg kvaliteta. Ovakva setva je moguća jer prostora uvek ima dovoljno, pa se ne mora primenjivati gusta setva na leji.
Rasad se sadi na razmak redova 70-100 cm, a u redu oko 50 cm između biljaka. Pre sadnje treba uneti herbicid Treflan u količini 2 kg/ha, koga treba inkorpornirati. U toku vegetacije kod kelja primenjuju se uobičajene agrotehničke mere, kao i kod ostalih kupusnjača. Treba ga redovno navodnjavati, međuredno obrađivati i jednom prihraniti. Zaštita od štetnika je ista kao i kod ostalih kupusnjača. Kod kelja u suđnim uslovima značajniji problem mogu biti lisne vaši koje se suzbijaju sistemičnim insekticidima. Od rasađivanja do berbe u uslovima navodnjavanja treba da prođe oko četiri meseca.
Na malim površinama u baštenskoj proizvodnji berba može da počne u oktobru, pa da traje do januara, izuzetno i do proleća, jer je veoma otporan na niske temperature. Na velikim površinama kelj se bere jednokratno u novembru najčešće ručno odsecanjem ili kidanjem glavica, mada u svetu postoji i uređaj za mašinsko ubiranje. Prinosi su najčešće 10-15 t/ha. Pored glavica za ljudsku ishranu se mogu koristiti listovi (umesto raštana), a posebno su visokog kvaliteta posle pojave mrazeva. Ostaci stabla i listova mogu se iskoristiti kao izvanredna stočna hrana.
(Agropres)
BONUS VIDEO:
NEMA PRSKANjA VOĆA I POVRĆA: Verica otkriva recept za prodaju na tezgi pored puta
Preporučujemo
"SRPSKA SE TRUBA S KOSOVA ČUJE" ZA POBEDNIKA MATEJU: Oboren rekord na Gazivodama - Stotine mladića i devojaka plivalo za Časni krst (VIDEO)
PLIVANjE za Časni krst održano je tradicionalno na jezeru Gazivode. Ovogodišnji pobednik je Mateja Kasalović.
19. 01. 2026. u 13:55
KALINKA JE IMALA 14 GODINA KAD JE BRUTALNO UBIJENA: Otac 30 godina istraživao zločin, svi ga smatrali ludim - prava istina je šokirala svet!
ANDRE Bamberski je penzioner, a tri decenije života je posvetio razotkrivanju smrti svoje ćerke.
19. 01. 2026. u 13:58
MIRA ADANjA POLAK PRODALA SVU IMOVINU Nije ostalo ništa: "Sve što je moglo da se proda, prodala sam..."
PRIVATNOST nikada nije delila sa širokim auditorijumom...
20. 01. 2026. u 09:05
Komentari (0)