KO NE DRŽI NASTAVU OSTAJE BEZ LICENCE: Izmenom zakona o obrazovanju, koja još nije zvanično predstavljena, uvode se značajne promene u radu

SAVET roditelja može imati najviše osam članova u osnovnim i 15 u srednjim školama i ovo telo biće savetodavni organ, učenici se mogu organizovati samo u učeničkom parlamentu, ali ne mora im biti odobreno organizovanje u drugim grupama, klubovima, sekcijama...

КО НЕ ДРЖИ НАСТАВУ  ОСТАЈЕ БЕЗ ЛИЦЕНЦЕ: Изменом закона о образовању, која још није званично представљена, уводе се значајне промене у раду

Foto: N. Skenderija

Nastavnici koji ne drže nastavu uprkos pismenom upozorenju direktora gube licencu, prinudni premeštaj učenika u neku školu može se sprovesti i bez pristanka te škole. Direktorima se licence automatski produžavaju na nedoređen rok ako država ne organizuje ispit za licencu u zakonskom roku. Nastavnik koji nije tokom rasputa iskoristio godišnji odmor zbog bolovanja ili iz nekih drugih razloga može da ga iskoristiti naknadno. Kada je reč o školskim odborima, sužava se mogućnost da roditelji, nastavnici i lokalna uprava smene "svog" člana.

Ovo su najvažnije izmene Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja (ZOSOV), a da su one spremne potvrdilo je juče i Ministarstvo prosvete koje je navelo da je radi unapređivanja kvaliteta obrazovanja i vaspitanja i jačanja vaspitne funkcije obrazovno-vaspitnih ustanova pripremilo je Nacrt izmena ovog zakona, a predstojeća javna rasprava biće prilika da se dostave sve primedbe, predlozi i sugestije.

- Predložene odredbe određenih članova zakona treba da dovedu do efikasnijih rešenja kada je reč o postupanju ustanova, a precizirane su i tačke koje se odnose na odgovornost učenika i roditelja, nastavak školovanja učenika u drugoj školi. Predložena su i rešenja koja se odnose na efikasniji rad saveta roditelja, a koje ne umanjuju njihovu ulogu. Pojedine odredbe značajne su i za unapređivanje radno-pravnog statusa nastavnika i stručnih saradnika u školi. Precizirane su i odredbe koje se odnose na potrebno obrazovanje pomoćnika direktora i sekretara ustanova - naveli su iz nadležnog resorta uz napomenu da su pripremi izrade nacrta učestvovali su i predstavnici reprezentativnih prosvetnih sindikata.

Međutim, Ana Dimitrijević, predsednik Foruma beogradskih gimnazija kaže da zna o kojim izmenama je reč, iako nju i njene kolege zakonopisci nisu konsultovali niti išta pitali.

- Predlog je takav da ograničava prava i slobode nastavnika, roditelja i đaka - kaže ova profesroka. - O svemu odlučuju uprave škola, a pošto uprave slušaju Ministarstvo prosvete, znači da zapravo ono odlučuje o svemu.

Prema tekstu zakonskih izmena velike promene pretrpeće Savet roditelja koji je do sada imao predstavnike svih odeljenja u školi - ako škola ima 40 odeljenja i u Savetu ima 40 roditelja. Sada se to menja iz korena, pa će osnovne škole imati najviše osam članova, a srednje njih 15. Ustanova je dužna da obezbedi ravnomernu zastupljenost razreda, obrazovnih profila, smerova i vaspitnih grupa u tih osam, odnosno 15 mesta - ali ne propisuje mehanizam kojim se to postiže, niti kaže ko bira predstavnike i kako se raspoređuju mesta među desetinama odeljenja. To pitanje se prepušta upravi škole.

Takođe, Savet roditelja formalno postaje savetodavni organ i gubi deo nadležnosti, odnoso ne razmatra planove, programe, godišnje izveštaje... nego se samo upoznaje s njima. Potpuno je izbrisana tačka po kojoj je savet imao nadzor nad trošenjem novca iz donacija ili školske delatnosti, a izbrisano je i učešće saveta u postupku izbora udžbenika.

Ana Dimitrijević smatra da je broj članova u savetu smanjen jer je lakše vršiti uticaj na manji broj roditelja, a takođe oduzeta im je mogućnost da kontrolišu da li novac ide u privatne džepove.

Kao posebno značajnu izmenu, naša sagovornica navodi onu koja se odnosi na to da nastavnik može izgubiti licencu ukoliko odbijuu da drže nastavu i nakon što dobiju pismeno upozorenje direktora. Prema njenom mišljenju, time se ukida mogućnost bilo kakavog kolektivnog prekida nastave.

- Štrajk ne mogu da nam zabrane, jer je nam Zakon o štrajku to garantuje, ali, sada bilo koja vrsta pobune, pa makar to bilo i neodržavanje prvog jednog časa iz nekog razloga, može da rezultira ukidanjem licence, ukoliko direktor da pismenu opomenu, a nastavnik ne počne da radi - pojašnjava ona.

Međutim, iz ugla predlagača, odredba bi mogla da bude opravdana kao mehanizam protiv nastavnika koji sistematski, neopravdano ne dolaze na časove ili odbijaju da rade a da to nije formalni štrajk koji je uređen Zakonom o štrajku.

 

Godišnji moguć i mimo raspusta

KAO pozitivnu izmenu nastavnici navode i to da zaposleni koji nije mogao da iskoristi godišnji odmor tokom raspusta npr. zbog bolovanja, prekida nastave ili drugih objektivnih razloga sada ima izričito pravo da ga iskoristi i van perioda raspusta, u skladu sa opštim propisima o radu. Ranije je pravilo da se odmor po pravilu koristi tokom raspusta i nije bilo jasnog izuzetka za slučaj kada to iz objektivnih razloga nije bilo moguće.

Takođe, zakonske izmene oduzimaju i neka prava učenicima, jer važeći zakon učeniku garantuje pravo na slobodu udruživanja u različite grupe, klubove, sekcije... što se briše i ostavlja im se mogućnost udruživanja samo u okviru učeničkog parlamenta.

To znači, kaže Ana Dimitrijević, da oni ne mogu osnovati ni pozorišnu sekciju ukoliko im direktor to ne dozvoli.

Nacrt zakona bavi se i prinudnim premeštajem učenika u drugu školu, pa se ukida potreba da ta druga ustanova pristane na to.

Kada je reč o školskim odborima, sužava se mogućnost da roditelji i nastavnici smene "svog" člana. Ovo telo ima devet članova - po tri iz reda zaposlenih, roditelja i lokalne samouprave. Važeći zakon predviđa da oni svako za svog člana mogu da pokrenu inicijativu za razrešenje u školskom odboru.

Nacrt, međutim navodi da sva tri tela mogu da pokrenu inicijativu za razrešenje, ali samo po dva strogo određena osnova - ako član školskog odbora donosi nezakonite odluke ili ih ne donosi kad treba, ili ako neopravdanim izostajanjem/nesavesnim radom onemogućava rad odbora.

Po novim izmena i učenički parlament će imati manje automatskog prisustva u školskom odboru. Sadašnji zakon je predviđao da dva predstavnika parlamenta redovno prisustvuju i učestvuju bez prava glasa na svim sednicama školskog odbora. To se menja pa predstavnici parlamenta prisustvuju samo kada je na dnevnom redu tema iz nadležnosti učeničkog parlamenta, i to na poziv predsednika odbora.

Novi tekst bavi se i licencama direktora i sekretara, pa se one automatski produžavaju ako država ne organizuje ispit za licencu u zakonskom roku. Do sada je važilo pravilo da direktor koji u roku od dve godine ne položi za licencu, gubi funkciju.

Ana Dimitrijević smatra da ovim Ministarstvo štiti "svoje" direktore pa oni mogu na funkciji biti i po 10 godina bez licence.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

JEZIVO OTKRIĆE POSLE SMRTI ROĐAKA: U zamrzivaču pronašli ljudske ostatke, policija pokrenula istragu