Iguman manastira Denkovac pravi sušenu tunu za kojom je najveća potražnja za vreme posta

В. Н.

25. 12. 2025. u 15:27

IGUMAN manastira Denkovac Onufrije u selu Velike Pčelice kod Kragujevca pravi sušenu tunu za kojom je najveća potražnja za vreme posta i slava.

Игуман манастира Денковац прави сушену туну за којом је највећа потражња за време поста

Foto: Ustupljene fotografije

Iguman Onfrije je kroz svoje dve knjige Svetogorski kuvar i Posni kuvar vernicima približio ishranu za vreme posta koja može da bude i te kako raznolika.

Zaklonjen brdima u selu Velike Pčelice kod Kragujevca, duž kotline reke Dulenke nalazi se manastir Denkovac koji je prema narodnom predanju nastao u XIV veku. Iguman manastira Denkovac Onufrije otkriva legendu o nastanku sva tri manastira koji se nalaze u selu Velike Pčelice.

- U narodu je ostalo sačuvano to predanje da je enki velmoža koji je poginuo u kosovskom boju imao tri ćerke, Denu, Saru i Ralu. One su međusobno, nakon očeve pogibje podelile očevinu na tri dela i svaka je od svog imanja podigla po jednu zadužbinu koje i dan danas postoje i koje po njima nose ime. Dena je podigla Denkovac u kome se nalazimo, Sara Sarinac i Rala Raletinac, tako da Velike Pčelice imaju tri manastira u svom ataru na teritoriji sela - saopštio je arhimandrit Onufrije, iguman Manastira Denkovca.

Iguman Onufrije svoje znanje o pravljenju sušene tune preneo je i u manastir Denkovac. Potražnja za sušenom tunom je najveća za vreme posta i u periodu slava, a svojim izgledom i ukusom podseća na sušenu pečenicu.

- Od našeg dobavljača nabavljamo sašimi tunu koja je već isečena, filetirana, u njoj nema kostiju, nema kože, nema masnih tkiva, kod tune se masnoća uglavnom nalazi na trbušnom delu, dok na leđnom nema i jedino što može da se desi je to neko raslojavanje u samom tkivu i to baš zbog toga što nema te masnoće koja bi povezivala. Sam proces se sastoji od toga da kada pripremamo ribu isečemo je na neke odgovarajuće debljine, komade, zatim to stavljamo u mešavinu začina koju mi sami pravimo i to po nekoj recepturi koju smo sami tokom godina, u ranijim manastirima iz iskustva videli da nam najviše odgovara. U tome stoji 24 sata, oni veći komadi stoje 48 sati a nakon toga tek kreće sam proces sušenja, mi koristimo suvo bukovo drvo i par puta dodajemo drvo od suve šljive. Uglavnom tuna stoji nedelju dana na sušenju, a ranije u manastiru Drača, kada smo pravili ekskluzivnije komade koji nisu sečeni oni su stavljali oko dva čak i tri meseca, kao šunke. Par puta smo sušili i sabljarku, ali kod nas je nema redovno na tržištu, pa je onda nezgodno da je imamo u ponudi, a da ne možemo da zadovoljimo potrebe kupaca. Planiramo da proširimo proizvodnju i pravimo riblje kobasice - kazao je arhimandrit Onufrije.

Iguman Onufrije napisao je i dve kulinarske knjige, Svetogorski kuvar koji sadrži recepte i priče iz života monaha sa Atosa i Hilandar, dok druga knjiga nosi naziv Posni kuvar i prepuna je živopisnih recepata iz naših manastira prikupljenih od monaha i od žiteljki obližnjih sela.

- Jelo odnosno uzdržanje od mrsne hrane samo je jedan sporedni deo, koji je manje bitan. Suština posta je mnogo veća od toga da li ću da danas jedem hranu sa uljem ili bez ulja, onda da li ću da jedem pasulj ili krompir ili morske plodove, to je sve manje bitno. Suština posta je mnogo dublja, pre svega najbitniji je duhovni aspekt, uzalud ja danas recimo ne jedem čitav dan, a ne govorim sa komšijom ili sa roditeljima ili sa nekim članom svoje porodice, ili nekoga vređam, ili imam ružne pomisli to je mnogo opasnije i mnogo mrsnije od bilo koje mrsne hrane. Često čujemo danas da se ljudi žale da ne mogu da poste zato što nemaju šta da jedu, a mislim da nikada nije bio veći izbor upravo te posne hrane i treba izaći iz tih okvira. Zašto da jedemo samo pasulj i krompir, pa i u manastirima se jede pasulj i krompir ali na različite načine i ne sprema se uvek na isti način - dodao je iguman manastira Denkovca.

Posna jela mogu biti raznolika, a mnogi  recepti spajaju različite ukuse koji opet daju živopisne mirise, a na našu posnu kuhinju, po rečima igumana Onufrija, uticale su različite kulture koje su nekada živele na Balkanu. 

(rtv.rs)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

TO MI JE MNOGO SMETALO: Bekvalčeva otkrila istinu o odnosu sa Vladom Georgievim