ZA MESTO SEĆANJA SRBIJA JE ODVOJILA 42 MILIONA: Pred poslanike ide na ratifikaciju sporazum o uspostavljanju zajedničke izložbe u Aušvicu
POSLE decenije i po, Srbija i ostale države bivše Jugoslavije konačno će ponovo imati svoj paviljon u Aušvicu, za šta je već opredeljen novac. Vlada je prošle nedelje usvojila Predlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma o finaniranju ponovnog uspostavljanja zajedničke izložbe u Bloku 17 Državnog muzeja Aušvic - Birkenau, koji sada ide pred poslanike.

Arhiva Novosti
Reč je o Sporazumu koji su 25. januara ove godine, u sedištu Uneska u Parizu, potpisale Srbija, Slovenija, Hrvatska, BiH, Crna Gora i Severna Makedonija, i sada svaka od ovih država treba da ga ratifikuje. Sporazumom države "potvrđuju svoju posvećenost" da ponovo uspostave " mesto sećanja na žrtve sa teritorije bivše Jugoslavije" u najpoznatijem koncentracionom i logoru za istrebljenje.
Zajednička postavka nalaziće se na prvom spratu Bloka 17 od crvene cigle, a sve potpisnice finansiraće renoviranje i konzervaciju sprata i zajedničkih prostorija koje dele sa Austrijom, čiji je paviljon u prizemlju. Takođe, finansiraće i dizajn za deo koji nije obuhvaćen Fondom porodice Herman, kao i sve buduće troškove održavanja stalne izložbe. Porodica Herman iz Osijeka najvećim delom je ubijena u Holokaustu. Preživeo je samo jedan član, a potomci su osnovali fondaciju koja je sve vreme inicirala obnovu nekadašnjeg Jugoslovenskog paviljona i koja će uložiti deo novca.

Arhiva Novosti
Postjugoslovenske države su se obavezale da će nadoknaditi troškove renoviranja i konzervacije Bloka 17 u iznosu od milion evra, koje je finansirala Austrija kroz donacije Fondaciji Aušvic-Birkenau. Srbija će učestvovati sa 35,77 odsto tog iznosa, Hrvatska sa 23, Slovenija sa 16, BiH sa 15,50, Severna Makedonija sa 7,50 i Crna Gora sa 2,23 odsto. Naknada će se plaćati na osnovu posebnih sporazuma koje će svaka država zaključiti sa Fondacijom Aušvic-Birkenau. Svaka zemlja plaćaće troškove održavanja direktno Državnom muzeju jednom godišnje, počevši od prve godine otvaranja stalne izložbe.
U 2024. godini Srbija je odvojila 20 miliona dinara u budžetu za ove namene. To je prvi deo od 42 miliona dinara, koliko iznosi naš udeo u ukupnom iznosu od milion evra. Za sledeću godinu planirano je izdvajanje preostalih 22 miliona, a u 2026. još 20 za realizaciju izložbe i održavanje prostora.
Očekuje se da 2026. zajednički paviljon bude i otvoren.
Inače, prva izložba u Bloku 17 i Jugoslovensom paviljonu realizovana je 1963. godine i nju je postavio SUBNOR. Prema rečima Veselinke Kastratović Ristić iz Muzeja Jugoslavije, na toj prvoj izložbi bilo je fotografija i dokumenata iz Jevrejskog i Muzeja revolucije, kao i dve skulpture vajarke Vidosave Vide Jocić, bivše zatočenice ovog logora: jedna sedeća i druga pod nazivom "Apel". Ove skulpture nasledila je i druga postavka, čiji je autor bio arhitekta Zoran Bulajić. Za tu postavku 1988. bio je zadužen nekadašnji Muzej revolucije, čiji je naslednik Muzej Jugoslavije.

Arhiva Novosti
- Druga postavka sastojala se mahom od kopija fotografija i štampanog materijala, prikupljenih iz različitih muzeja, a naročito iz Udruženja zatvorenica Aušvica iz Slovenije - kaže Veselinka Kastratović Ristić. - Kada je 2009. godine zatvoren Jugoslovenski paviljon, skulpture Vide Jocić ostale su u deopu Muzeja Aušvic-Birkenau, i one bi morale da budu restaurisane i konzervirane za neku buduću postavku.
ANGAŽOVAN ČUVENI LIBESKIND
FONDACIJA Herman angažovala je i platiće slavnog arhitektu Danijela Libeskinda i iskusnog kustosa Henrija Lustiger-Talera za organizovanje postavke u Bloku 17. Kako su najavili, prostor će biti koncipiran u osam celina, a na zahtev Muzeja Aušvic-Birkenau, neće biti podeljen po državama, nego tematski.
Kroz logor smrti, u kom su se nalazile plinske peći, prošlo je oko 20.000 logoraša sa područja bivše Jugoslavije. Više od 11.000 bilo je sa teritorije današnje Srbije, a digitalizovan spisak nalazi se u Istorijskom muzeju Srbije, potvrdila nam je direktorka Dušica Bojić.

Arhiva Novosti
Među onima koji su preživeli Aušvic bila je pomenuta vajarka Vida Jocić, koja je u 21. godini odvedena u banjički logor i odatle sa 111 žena poslata u poljski kazamat. Njen broj na ruci bio je 49.865. U Aušvicu je kao petnaestogodišnjak bio zatočen i nedavno preminuli književnik i prevodilac Ivan Ivanji, Titov prevodilac sa nemačkog. On je uhapšen 1944. u Novom Sadu, a iskustva je opisao u knjizi "Moj prelepi život u paklu". Od svih naših logoraša preživelo je ni stotinak.

ZAHAROVA O UPOZORENjU VUČIĆU ZBOG POSETE MOSKVI: Banditizam i ucena, tako deluju terorističke ćelije
PORTPAROLKA ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova danas je nazvala upozorenja Evropske unije predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću u vezi njegove posete Moskvi za Dan pobede, "banditizmom i ucenom''.
30. 04. 2025. u 16:55

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

ZVANIČNO KRAJ: Kome je pripao dvorac u Beču? Razveli se Toni i Dragana
PEVAČICA Dragana Mirković i biznismen Toni Bijelić zvanično su se razveli nakon 25 godina brak.
30. 04. 2025. u 12:32
Komentari (0)