NEMA OBAVEZNE PETINE "KVALITETNOG PROGRAMA": Završena javna rasprava o 15 pravilnika Saveta Regulatornog tela za elektronske medije
JAVNA rasprava o čak 15 različitih pravilnika REM-a, koja je počela 5. aprila, istekla je juče. Pažnju javnosti naročito je izazvala odredba Pravilnika o kriterijumima i uslovima za izdavanje dozvole za pružanje medijske usluge, u čijem nacrtu više ne stoji da su televizije obavezne da odvoje petinu sadržaja za ono što je do sada nazivano "kvalitetnim programom". Reč je o dečjim, kulturno-umetničkim, naučno-obrazovnim i dokumentarnim emisijama.
Foto Shutterstock
Termin kvaliteta sada zamenjuje termin raznovrsnost, ali ona nije izražena i u procentima. Naime, predloženi nacrt kaže da su one TV koje emituju opšti medijski program, dakle koje nisu specijalizovane - npr. informativne ili sportske, obavezne da neguju raznovrsnost, a prilikom dodeljivanja dozvole gledaće se na to koje vrste programa planiraju u programskoj šemi, koliku zastupljenost i na koji način bi taj program zadovoljio potrebe građana.
Bojazni javnosti da će RTS ostati bez dečjeg ili kulturnog programa su neosnovane, potvrdio je za "Novosti" prof. dr Rade Veljanovski:
- RTS je regulisan posebnim propisom i na njega se ovo ne odnosi. Što se tiče ostalih televizija, one koje su na osnovu prethodnog pravilnika REM-a i svojih eleborata dobile dozvole, nastaviće da rade po starom. Dakle, moraće da imaju petinu "kvalitetnog" programa, jer novi pravilnik neće moći da se primenjuje retroaktivno, a oni su pre dve godine dobili dozvole za emitovanje na osam godina. Za sve ostale koji budu konkurisali, važi novi pravilnik, ako prođe.
Foto: Printskrin
REM je prošle godine promenio pravilnik i uveo tih obaveznih 20 odsto informativnog, kulturnog, dečjeg itd. programa. Veljanovski kaže da se od komercijalnih televizija može tražiti samo ono što im je na osnovu predloženih elaborata odobreno.
Pisac Vladimir Kecmanović, urednik kulturno-umetničkog programa RTS, ubeđen je da bi javni servis, sve i da nema obavezu da petinu programa posveti nauci, kulturi, deci ili dokumentarnom programu - ipak to uradio.
- Ja bih se za to borio. I sada se u okviru RTS borim da se poveća prisustvo kulture i da ona dobije bolje termine u programskoj šemi - kaže Kecmanović.
Foto Z. Jovanović
Slobodan Kremenjak, stručnjak za medijsko pravo, objašnjava za naš list da kvalitet programa ne zavisi od žanra i da je, s pravne strane gledano, to subjektivna kategorija.
- Bolje je što ga je zamenio termin raznovrsnost, jer je taj kriterijum lakše postići i merljiv je. Od samih televizija, ali i od toga koliko REM obavlja svoju regulatornu funkciju, zavisiće da li će raznovrsan program biti i kvalitetan. Dobro je i što su neke stavke izbačene. Npr. koliko mikrofona ili magnetofona moraju da imaju emiteri. Umesto toga, stavljena je odrednica da moraju da imaju onoliko koliko im je dovoljno za program za koji konkurišu. Nekom su dovoljna dva za studijski program, a nekom ni trideset - konstatuje Kremenjak.
ZAŠTIĆENA PRAVA
MEĐU pravilnicima koji se menjaju nalaze se, između ostalih, onaj o zaštiti prava maloletnika, o načinu izvršavanja obaveza pružalaca medijskih usluga tokom izborne kampanje, o dostupnosti programskih sadržaja osobama oštećenog sluha odnosno vida, o sprovođenju nagradnih takmičenja, o sopstvenoj produkciji, o učešću evropskih audio-vizuelnih dela i udela srpskih muzičkih dela u programima, o visini naknade, o hitnom obaveštavanju javnosti o nestanku maloletnog lica...
Saša Mirković, bivši pomoćnik ministra kulture i informisanja i jedan od osnivača ANEM-a, kaže za "Novosti" da je grupa organizacija podnela zahtev da se rasprava produži jer je 20 dana bilo malo za toliki broj pravilnika, a i mnogi su prekasno saznali da je rasprava uopšte u toku.
Da li će im REM izaći u susret znaće se do praznika. Ukoliko ne, konačan tekst svih akata biće objavljen 7. maja.
Preporučujemo
VAŠINGTON POST TVRDI: Ruska služba spremala scenario sa atentatom na Orbana
RUSKA Spoljna obaveštajna služba (SVR) navodno je razmatrala planove za uticaj na izbore u Mađarskoj, uključujući i insceniranje atentata na premijera Viktora Orbana, u cilju jačanja podrške Orbanu, pokazuje interni dokument do kojeg su došle evropske službe bezbednosti, piše danas Vašington post (WP).
21. 03. 2026. u 13:35
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
MILEO AUTO-PUTEM: Policajci bili u čudu kad su videli KO je za volanom (VIDEO/FOTO)
KADA su zbog spore vožnje na auto-putu zaustavili automobil marke Dodž, policajci iz Ogdena u američkoj saveznoj državi Juta, pomislili su da je vozaču pozlilo.
22. 03. 2026. u 22:25
Komentari (0)