UTEHU OVDE I ALBANCI NALAZE: Manastir Visoki Dečani odoleva nedaćama i pruža oslonac ovdašnjem narodu (FOTO)

D. Zečević

19. 09. 2022. u 13:00

ZNAO je naš sveti kralj Stefan Dečanski gde da sagradi sebi zadužbinu.

УТЕХУ ОВДЕ И АЛБАНЦИ НАЛАЗЕ: Манастир Високи Дечани одолева недаћама и пружа ослонац овдашњем народу (ФОТО)

Foto: D. Milovanović

Ovde je Bog zaista bio izdašan u stvaranju prirodnog krajolika, a graditelji su uspeli da podignu nešto veličanstveno. Zato oni koji prvi put kroče unutar manastirskog kompleksa ostaju bez daha od mira i lepote čitavog zdanja, ali i neopisive energije i duhovnosti koja prožima čitav ovaj prostor.

Ovim rečima najčešće opisuju utiske o manastiru Visoki Dečani oni koji prvi put borave u svetinji sagrađenoj 1326. godine, koja od tada opstaje uprkos nebrojenim napadima raznih osvajača kroz vekove. Okružen borovom šumom sa gornje strane puta, livadama ispred i brdom iza kompleksa, manastir Visoki Dečani odaje utisak kao da ga je božja ruka spustila baš na taj prostor. Neki stiču utisak kao da sve to nije građeno ljudskom rukom, a bratija se trudi da svaki deo manastirskog kompleksa bude uredan i da blista.

- Ovde se zaista oseća da Bog postoji. Jednostavno, pri ulasku u samo manastirsko dvorište oseća se neka energija, neka snaga - sećamo se reči Marka Vučića, mladića iz Kuršumlije koji je kazao da je osećaj boravka u Dečanima neopisiv i da se mesecima kasnije prisećao svakog trena koji je proveo u svetinji.

KAZIVANjA

POZNATA je priča da je jedan turski aga, koji je naredio rušenje, preminuo ispred manastira. Zabeleženo je i da je austrougarskog vojnika, koji je planirao da ukrade i iznese svete mošti, usmrtila statua lava iznad jednog od ulaza.

Mladići iz okolnih povratničkih sredina u Metohiji ispričali su nam da se lepotama ove svetinje ne dive samo vernici iz naše zemlje, već i posetioci drugih veroispovesti, pa i neki Albanci, čiji pojedini sunarodnici godinama unazad napadaju monaštvo i manastir.

- Nedavno su došla tri sredovečna Albanca. Budući da dobro razumem albanski, shvatio sam da su došli iz znatiželje, i to sa drugog kraja Kosmeta. Po ulasku u dvorište podsmevali su se, ali su, kako su prilazili manastiru, bivali sve ozbiljniji. Ušli su unutra, razgledali ikone, bili do kovčega sa moštima svetog kralja i izašli daleko mirniji. Pošto su se tada jedino pitali zašto je ktitor manastira sahranjen unutar crkve, ja sam im objasnio na albanskom da je to njegova zadužbina i da su srpski vladari birali gde će počivati. Objasnio sam im i da mošti svetoga kralja imaju isceliteljske moći - priča nam mladić iz jedne od metohijskih sredina koje se oslanjaju na ovu svetinju.

Povratnici u ovaj kraj ne samo da dolaze na molitve i o većim praznicima, već se monasima obraćaju i za pomoć oko lečenja, a često i oko nabavke osnovnih životnih namirnica.

- Nama je ova svetinja kao kuća. Ovde se, uprkos okruženju, nekako osećamo mirno i spokojno - priča nam sredovečan bračni par iz jedne od enklava nadomak Peći. Kažu da su svojevremeno dovodili ovde poznanike Albance koji su imali bolesno petogodišnje dete i koji su za monahe imali samo reči hvale. Naime, osim redovnih molitvi i liturgija, monasi često očitaju i molitve za zdravlje posetilaca koji za to zamole.

- Ne samo što se oduševe ovdašnjom lepotom, mirom, freskama i bogatom istorijom, posetioci svih veroispovesti su iznenađeni neponovljivim osećajem duhovnosti koji prožima sve koji uđu u našu svetinju - pričaju i monasi.

Oni podsećaju na brojne primere ljudi koji su posle posete zadužbini svetog kralja Stefana Dečanskog promenili veru i prešli u pravoslavlje, a bilo je među njima Italijana, Čeha...

O tome da svetinju čuvaju mošti svetog kralja Stefana Dečanskog, govori i činjenica da, uprkos mnogobrojnim napadima tokom istorije, nikada nije oštećena. Ipak, tu je i "ovozemaljska" zaštita - italijanski vojnici Kfora koji su nadležni za bezbednost manastira. Oni na punktu ispred prilazne kapije proveravaju i legitimišu sve posetioce.

Na dvadesetak metara od glavne ulazne kapije manastira, nalazi se i novosagrađena gvozdena kapija i još dve manje, gde se nalazi i montažna kućica u kojoj povremeno boravi neko od momaka koji pomažu monaštvu.

EKONOMIJA

MANASTIR Visoki Dečani poseduje i razvijenu ekonomiju poput velikih gazdinstava. Osim što obrađuju deo imanja koji im je na raspolaganju, u ekonomiji čuvaju ovce i koze, tako da se u manastirskoj prodavnici mogu kupiti kozji sir, kačkavalj, ali i vino, rakija, razni melemi... Vernicima su na raspolaganju i predmeti iz ikonopisačke radionice, ikone, brojanice…

- Iako je manastir jedini na Kosmetu za čiju bezbednost su nadležni italijanski pripadnici Kfora, ovde se smenjuju i vojnici iz drugih zemalja. Svi oni se sa poštovanjem odnose prema svetinji koja je na listi Uneska - zaključuje mladić koji u manastirskom konaku svim gostima donosi posluženje, manastirsku rakiju i sok od zove koje spravljaju ovdašnji monasi...

Posetioci i iz inostranstva

OSIM vernika iz centralne Srbije i sa Kosmeta, svetinju poslednjih godina pohode i turisti iz inostranstva, uglavnom iz centralne Evrope: Nemci, Italijani, Švajcarci, Česi, Poljaci, ali povremeno dolaze i grupe iz Japana i drugih dalekih zemalja.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ODBIO JE NAS! IGRA ZA NJIH! Hrvate baš pogodio spisak Srbije za EURO 2024, jedan igrač im je trn u oku