Srbi - Sastavni deo u stvaranju Zagreba: Ulazili su u sve gradske i kulturne strukture na tolerantan i visokocivilizovan način

KNjIGOM "Srbi u Zagrebu" želeo sam da, bar u osnovnim crtama, istaknem ulogu i značaj Srba u ovom gradu, koji je izrastao u glavno duhovno i političko središte hrvatskog naroda.

Срби - Саставни део у стварању Загреба: Улазили су у све градске и културне структуре на толерантан и високоцивилизован начин

Foto: "Vikipedija"

U taj proces Srbi su se uključivali zajedno sa grčkim Cincarima, sa kojima su stvorili zajedničku crkvenu opštinu, koja je brzo izrasla u duhovni stožer oba naroda. Bilo je to pravo i prirodno jezgro u procesu njihovog uklapanja u multietničku sliku Zagreba. U decenijama hrvatskog preporoda i formiranja moderne nacionalne svesti, pravoslavni žitelji Zagreba učestvovali su u njegovom životu gotovo ravnopravno sa Hrvatima.

Taj period međusobne saradnje, bez obzira na politički razvoj koji je često išao drugim pravcima, stvorio je dobru osnovu za savlađivanje međunacionalnih prepreka. U periodu dok je hrvatski Sabor vodio borbu oko uređenja hrvatsko-mađarskih odnosa, posle pretvaranja Austrije u Austrougarsku monarhiju, politička uloga Srba nije bila mala, jer izneveravanje srpsko-hrvatske saradnje nikome ne bi donelo dobra. Državno-pravni položaj Hrvatske u odnosu na Ugarsku neminovno je morao da se odrazi i na ukupan politički razvoj Monarhije...

Celokupni društveni okviri Austrije i njeni pokušaji reformi uvlačili su u te procese sve njene narode. Položaj Srba u Austriji bio je utoliko složeniji što su bili podeljeni u dve osnovne celine. To je neizbežno postavilo pitanje njihovog političkog centra. Srbi su u Karlovačkoj patrijaršiji imali svoj duhovni centar, ali je političko jedinstvo bilo izvan moći crkvene vlasti. Glavne političke bitke nisu vođene na crkveno-narodnim saborima, već u parlamentima Zagreba, Pešte i Zadra.

Takva rascepkanost snažno je uticala na srpsku politiku, koja nije imala ni uslove ni snagu da stvori zajednički, jedinstveni srpski politički program. U Budimpešti su svesno ograničavali i već priznata prava koja su Srbima potvrđena zaključcima o crkveno-školskoj autonomiji. U zamršenim reformama Austrougarske monarhije, hrvatsko-srpska politička i duhovna saradnja bila je namerno ometana, a ponekad i sprečavana. 

Kulturno jedinstvo

ULOGA srpskih glumaca i reditelja u razvoju Hrvatskog narodnog kazališta bila je veoma dragocena. Na toj sceni igrao je čitav niz pozorišnih velikana, od Adama Mandrovića do Ive Rajića, Radeta Šerbedžije i Pere Kvrgića. Stvoreno je svojevrsno kulturno jedinstvo Srba i Hrvata, trajnije i vrednije od političkog, koje nije odolelo iskušenjima vremena.

UČEŠĆE Srba u političkom i društvenom životu Zagreba od izuzetnog je značaja. Porast njihovog uticaja u ovom gradu zaustavlja rast Novog Sada, dotadašnje „srpske Atine”. Preseljenje srpske političke misli u Zagreb bilo je prirodna posledica izmenjenih odnosa snaga u srpskom društvu, u kojima su Srbi iz Zagreba stekli zasluženo prvenstvo.

Njihova jaka ekonomska baza i dobra društvena organizacija doživele su puni procvat u prvim decenijama XX veka. U takvim prilikama, hrvatsko-srpsko sporazumevanje bilo je prirodni put, koji je doveo i do stvaranja njihove koalicije. Tada su ispoljene mnoge zajedničke vrednosti, koje su predstavljale garanciju za prevazilaženje kriza koje je nosilo novo vreme.

Iako su opšte političke prilike isključivale jedinstvenu politiku Srba u Austrougarskoj, velika zasluga Srba u Zagrebu jeste u tome što su svoje težnje upravili prema ekonomskom homogenizovanju svog naroda, a posebno seljačkog sveta. To je potvrđeno i osnivanjem Saveza zemljoradničkih zadruga. Ovakvim plemenitim težnjama priključuje se i osnivanje društva „Privrednik”, sa ciljem da se kod Srba stvori i ojača treći stalež, zanatlijski sloj koji je nedostajao kao socijalni faktor u društvenoj strukturi srpskog naroda.

Od velike važnosti je i ukrupnjavanje srpskog kapitala u Hrvatskoj, što je dovelo do osnivanja Srpske banke, koja je od samog početka imala ugled jedne od najmoćnijih banaka Hrvatske. Sve te mudro osmišljene privredne i ekonomske mere donesene su gotovo istovremeno sa jačanjem političkih snaga u srpskom narodu, posebno Samostalne demokratske stranke, koja do Prvog svetskog rata, pa čak i do njegovog kraja, predstavlja glavnu političku snagu Srba u Hrvatskoj. Uspon Srba u Hrvatskoj neminovno je uticao i na njihovu kulturu i nauku. 

Ako se istorija Zagreba gleda u rasponu od kraja XVIII veka pa do decenije pred 1941. godinu, lako se uočava da je u tom periodu ovaj grad imao izrazito mešovitu nacionalnu strukturu stanovništva. Srbi su bili sastavni deo njegovog razvoja. Oni su se brzo ugradili u sve urbane oblike koji su u njemu stvoreni. Ušli su u sve gradske strukture na tolerantan i visokocivilizovan način. Srbi su postali sastavni deo ukupnog političkog života Hrvatske. Bez njih se ne može zamisliti borba hrvatskog naroda da u reformama Austrougarske monarhije izbori svoja istorijska prava.

KRAJ

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)