ODUŠEVLJENJE HEROJSKOM BORBOM SRPSKOG NARODA: Tesla još juna 1941. za Antu Pavelića i Slavka Kvaternika rekao da su "dva notorna zločinca"

NAREDNE godine, plamen Drugog svetskog rata zapalio je i Teslinu domovinu. Potoci krvi su potekli, a najveću cenu platili su njegovi sunarodnici u okviru Nezavisne Države Hrvatske, koja je zvanično formirana 10. aprila 1941. godine.

ОДУШЕВЉЕЊЕ ХЕРОЈСКОМ  БОРБОМ СРПСКОГ НАРОДА: Тесла још јуна 1941. за Анту Павелића и Славка Кватерника рекао да су два ноторна злочинца

Foto: Printskrin

U novonastaloj hrvatskoj ustaškoj državi, od samog osnivanja, pokrenut je pogrom i pokolj srpskog naroda, koji nije zaobišao ni Teslinu rodnu Liku. Srbi su masakrirani na najsvirepije načine. (...) Ustaška postaja u Smiljanu formirana je odmah po osnivanju NDH. Na njenom čelu je bio Ivica Šarić. Na čelu gospićkih ustaša bio je Ivica Frković. (...)

Pokolj Srba u Smiljanu, koji je započet na Svetog Iliju 1941. i trajao nekoliko dana, zalio je srpskom krvlju smilje i bosilje rodnog mesta Nikole Tesle. Opština Smiljan, koja je obuhvatala Bogdaniće, Ljutaču, Smiljan, Smiljansko Polje, Selište i Zablatu tokom Drugog svetskog rata izgubila je 572 meštana. Njih 560 ubile su ustaše. Načini likvidacije bili su različiti - klanje, bacanje u vatru, vešanje... Najveći broj njih je poklan. Stradalo je 146 dece, od njih 27 beba bez imena, 178 žena i 236 muškaraca.  Jedan deo onih koji su izbegli stradanje 1941. godine, njih oko trideset, ustaše su povešale na bandere, drveće i putokaze 5. marta 1945. godine. Svi su pobijeni samo zato što su bili Srbi. Po popisu pre Drugog svetskog rata u Opštini Smiljan je živeo 621 Srbin, preživelo ih je 49. U Teslinom rodnom Smiljanu danas Srba više nema. (...) 

Kako bi obezglavili srpski narod, prvo su hapšeni, mučeni i ubijani najugledniji ljudi: lekari, pravnici, sveštenici, trgovci... Među prvima je, 12. aprila, dva dana po osnivanju NDH, uhapšen smiljanski prota Mateja Stijačić, bliski prijatelj Nikole Tesle. Najpre je odveden u Gospić, gde je svakodnevno mučen, pa prebačen u logor Jadovno gde je bačen u Šaranovu jamu. Pod ustaškim nožem svoj život je okončao i Matejin sin Slavo, njega su ustaše zaklale naočigled sestre Nadežde ispred parohijskog doma u Smiljanu.

Krajem maja meseca ubijen je prota Miloš Mandić, Teslin brat od ujaka. Prota Mandić, sin je rođenog brata Đuke Tesle, Trifuna, bio je sveštenik u Gračacu. Ustaše su ga uhapsile na dan hramovne slave Vaznesenja Gospodnjeg - Spasovdana, 29. maja 1941. godine dok je služio svetu liturgiju. Nakon strašnog mučenja, ubijen sa još dvadesetsedmoricom Srba u šumi između Metka i Vrepca. Par meseci kasnije u jednom sukobu sa srpskim ustanicima stradao je ustaša Ante Delač kod koga je pronađena pozlaćena tabakera prote Mandića sa ugraviranom posvetom.

Na Vidovdan 1941. godine po naređenju velikog župana Viktora Kvaternika do temelja je porušen, u centru Bihaća, pravoslavni hram Silazak Svetoga Duha na apostole. Hram je 1893. godine osveštao mitropolit Nikolaj Mandić, ujak Nikole Tesle. Zvono i ostale dragocenosti su na Vidovdan 1941. preneti u katoličku crkvu i do danas nisu vraćeni. Na mestu porušenog pravoslavnog hrama, 1959.  komunističke vlasti su podigle zgradu opštine, kako se hram nikada više ne bi mogao obnoviti.

Foto: Iz knjige "Tesla – Srbin sam"

Draža Mihailović na naslovnoj strani američkog lista Time

Da je pokolj Srba u NDH bio jedna velika i sinhronizovana akcija, opštenarodno prihvaćena, čast retkim pojedincima, kazuje nam i stravični pokolj Srba u crkvi u Glini koji se dešavao gotovo istovremeno kada i pokolj Srba u Smiljanu. Glina je od Gospića udaljena 170 kilometara. Da se Tesla tih dana zatekao u Smiljanu prošao bi isto kao i ostali Srbi.

IAKO NIJE imao puno kontakta sa spoljnim svetom, i nije znao za razmere stradanja svog naroda, posredno je bio upućen u prilike u otadžbini. U zaostavštini ambasadora Konstantina Fotića nalazi se poruka koju je Tesla uputio 11. juna 1941. godine Srpskom narodnom savezu u Pitsburgu, u kojoj se pohvalno izražava o kralju Petru II i knezu Pavlu dok za dvojicu prvaka ustaške NDH kaže „(...) dva notorna zločinca, Dr Ante Pavelića i Slavka Kvaternika”. 

Zanimljiva je i Teslina poruka Fotiću od 29. oktobra 1941. gde mu piše: „(...) u dotaciji sa Beogradom dobivam mnogo pisama (...) velika većina zahteva da upotrebim moje pronalaske, otkrića, geniji i šta ne, za uništavanje naših divljih neprijatelja (...)”. Fotiću je još u martu 1941. tim povodom sve bilo jasno, što potvrđuje jedan njegov dopis u kome je izneo svoj stav o Teslinom tajnom oružju: „Plašim se da će dragi Tesla doći suviše kasno da zaštiti Jugoslaviju, jer je njegov pronalazak više san, nego realnost”.  Očigledno je Teslina ideja savršenog oružja još uvek bila u povoju, eventualno u nekakvom nacrtu, ali sigurno daleko od realizacije i moguće upotrebe u tom trenutku.

LOGORI SMRTI

TERITORIJA prvog sistema logora u NDH Gospić-Jadovno- Pag obuhvatila je i Teslino rodno mesto Smiljan. U ovom sistemu logora od aprila do avgusta 1941. novoformirana hrvatska ustaška vlast je na najbrutalniji način, po nepotpunim podacima, pobila 40.123 lica, od novorođenčadi do onih u dubokoj starosti. Od toga je 90% bilo Srba, a 10% Jevreja. Sabirni centar bio je Gospić, u koji su u stočnim vagonima dopremani Srbi sa svih strana NDH.

Tesla je do svoje smrti ostao iskren poštovalac kraljevskog doma Karađorđević. A po svedočenju njegovog bliskog prijatelja, dr Paje Radosavljevića, bio je oduševljen herojskom borbom srpskog naroda i divio se vođi Jugoslovenske vojske u otadžbini, generalu Dragoljubu Draži Mihailoviću,  koji je, kao prvi gerilac Evrope, tih godina bio zvezda u američkim medijima. Američki list Time  objavio je Mihailovićev portret na naslovnoj strani. Orson Vels i Vinsent Prajs uradili su radio- -dramu The chetniks, a u Holivudu je snimljen film „Četnici. Borbena Gerila”. Film je režirao Luis King, dok su glavne uloge poverene Filipu Dornu i Ani Sten. Štampani oglas koji je najavljivao film o četnicima u SAD završavao se rečenicom: „(...) Živite, volite, borite se sa Dražom Mihailovićem i njegovim borbenim gerilcima”.

Tesla će 27. aprila 1942, povodom svih ovih dešavanja, uputiti javno pismo naslovivši ga „Mojoj braći u Americi” u kome će se pored ostalog osvrnuti na borbu srpskog naroda protiv Hitlera i na streljanje đaka u Kragujevcu: „Naš narod pokazuje toliku moralnu snagu da nam svetlja obraz pred svetom. Ono što čine naša braća u Starom Zavičaju dostojno je duha, koji prožima našu narodnu pjesmu. Koliku duševnu snagu, čvrstu odluku, neprestrašenost i junaštvo imali su oni naši još nerazvijeni dečaci kad su, pred nemačkim puškama radosno klicali: ’Mi smo srpska deca. Pucajte!’ Kako se mi svi možemo ponositi znajući da u čitavoj istoriji sveta nema tako veličanstvenog primera. Ovi divni mučenici živiti će vekove u našoj uspomeni oduševljavajući nas na besmrtna dela (...)”.

KRAJEM 1941. godine u Ameriku je kao član Kraljevske jugoslovenske misije u društvu dr Ivana Šubašića, hrvatskog bana i člana jugoslovenske kraljevske vlade u egzilu, stigao Teslin sestrić Sava Kosanović. On se već tada opredelio za Tita i njegov pokret a protiv Draže Mihailovića i njegovog monarhističkog pokreta otpora. Odmah po dolasku pokušao je i dobrim delom i uspeo da odvrati Teslu od isključivo prosrpskog stava. Kako se rat nastavljao sukob između srpskih i hrvatskih kadrova u diplomatskim predstavništvima u Vašingtonu i Njujorku postajo je sve žešći. Sve je više ometao i blokirao rad dilomatije. 

Po svedočenju dr Bogdana Radice, koji je bio hrvatski kadar, Kosanović je, zastupajući zajedništvo Srba i Hrvata, radio protiv Konstantina Fotića i drugih Srba iz raznih jugoslovenskih misija koji su bili zgroženi dešavanjima u NDH i želeli da ih iznesu na svetlost dana. Zapravo Kosanović je minimizirao ustaške zločine i vešto njihovu razmeru skrivao od Tesle, a njega počeo da koristi protiv srpskih interesa. Radica je svedočio da je političke, ideološki obojene poruke, koje je Tesla tobož slao našoj javnosti u to vreme pisao Kosanović, u sedištu Kraljevske misije na Petoj aveniji.

SUTRA: OBIČNI LjUDI GUBE NAJBOLjEG PRIJATELjA

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

A KUD ĆU SAD JA – crtica povodom predstave Bašta sljezove boje