DOKTOR RADOŠ ĐINOVIĆ O REKONSTRUKCIJI URETRE: Naša škola urogenitalne hirurgije poznata je i priznata u svetu

Б. Радивојевић

11. 05. 2026. u 12:59

MOKRAĆNI kanal ili uretra je tanak, delikatan kanal okružen tkivom koje mora ostati dobro prokrvljeno da bi rekonstrukcija uspela.

ДОКТОР РАДОШ ЂИНОВИЋ О РЕКОНСТРУКЦИЈИ УРЕТРЕ: Наша школа урогениталне хирургије позната је и призната у свету

Foto: Andrej Gođevac

Za razliku od većine organa, ona se ne može jednostavno zaštiti i potrebno je pronaći tkivo koje ima slične biološke osobine, koje je vlažno, elastično i koje može da izdrži stalni protok urina. Uz to, svaki pacijent dolazi sa drugačijom anatomijom, drugačijom istorijom bolesti ili povrede, što znači da ne postoji šablonski pristup. Svaka operacija je u suštini jedinstvena.

Ovako dr Radoš Đinović, svetski priznati stručnjak u oblasti urogenitalne rekonstruktivne hirurgije, đak čuvenog profesora Save Perovića, i predsednik Fondacije "Sava Perović", kao i predsednik Sekcije genitourinarnih rekonstruktivnih hirurga (ESGURS) Evropskog udruženja urologa (EAU) u intervjuu za "Novosti", objašnjava zašto je rekonstrukcija mokraćnog kanala posebno zahtevna?

Kojim materijalom se kanal može rekonstruisati, koji je najbolji i šta se najčešće koristi?

- Pokušavalo se sa različitim materijalima tokom istorije - sintetskim, biološkim, pa čak i nekim oblicima inženjeringa tkiva. U praksi, jedino tkivo koje daje konzistentne dugoročne rezultate je sopstveno tkivo pacijenta. Zlatni standard danas je sluznica unutrašnjosti obraza - bukal graft. To tkivo je vlažno po prirodi, dobro zarasta i telo ga ne odbacuje. Koristi se u najvećem broju slučajeva. Ponekad koristimo i tkivo prepucijuma, kože ili drugih regija, zavisno od toga šta je dostupno i kakva je situacija kod konkretnog pacijenta.

U kojim slučajevima se radi rekonstrukcija?

- Najčešće su to suženja mokraćnog kanala koja otežavaju ili onemogućavaju normalno mokrenje. Rekonstrukcija je indikovana i kod urođenih anomalija, kod povreda, kod komplikacija nakon prethodnih operacija ili kateterizacija, kao i kod određenih infekcija i upalnih bolesti. Posebna kategorija su deca koja su već operisana više puta i kod kojih je tkivo oštećeno prethodnim zahvatima - to su tehnički najzahtevniji slučajevi.

Foto: Andrej Gođevac

Da li postoje specifičnosti prema polu i da li je neka rekonstrukcija teža?

- I muškarci i žene mogu imati probleme sa uretrom, ali su razlike u anatomiji značajne. Muška uretra je dugačka i prolazi kroz više anatomskih regija, što znači da strukture mogu biti na različitim mestima i različitog obima. Ženska uretra je kraća, ali su rekonstrukcije kod žena specifično zahtevne upravo zbog te kratkoće i - nema mnogo prostora za grešku. Ne bih rekao da je jedna teža od druge - teže su uvek one operacije gde je prethodno napravljeno previše štete.

Da li su rekonstrukcije češće zbog povreda ili bolesti?

- Oba uzroka su zastupljena. Od povreda, najčešće su posledice saobraćajnih nesreća sa frakturom karlice, kao i oštećenja nastala nepravilno postavljenim kateterima što je, nažalost, veoma čest uzrok koji se može izbeći. Od bolesti, dominiraju upalne i infektivne bolesti, zatim hronična inflamatorna bolest kože koja može zahvatiti urogenitalnu regiju kao i komplikacije lečenja karcinoma. Kod dece su najčešći urođeni uzroci.

Koliko su ove operacije česte?

- Striktura (suženje) uretre pogađa procenjenih jedan do dva odsto muške populacije, a stvarni broj je verovatno veći jer mnogi pacijenti godinama žive sa simptomima ne znajući uzrok. Globalno, ovo je jedna od češćih rekonstruktivnih uroloških intervencija. U našoj ustanovi obavimo nekoliko stotina ovakvih operacija godišnje, uključujući i kompleksne slučajeve koji dolaze iz inostranstva. Posebno mesto u mom radu zauzimaju deca - i to ona koja su već prošla kroz više operacija i kod kojih je tkivo oštećeno prethodnim zahvatima. To su tehnički najkompleksniji slučajevi, jer ne radiš samo rekonstrukciju nego i korigovanje onoga što je ranije urađeno.

Naša urogenitalna hirurgija uživa veliki ugled u svetu čije temelje je postavio profesor Sava Perović.

- Fondacija "Sava Perović" je edukativni centar za hirurge koji žele da se edukuju i usavršavaju u oblasti rekonstruktivne urogenitalne hirurgije i mi smo sigurno mesto koje je u toku sa najnovijim trendovima. Bili smo, zajedno sa SANU i Srpskim lekarskim društvom, domaćin međunarodne radionice krajem marta na kom su brojni hirurzi, eksperti u ovoj oblasti, govorili o najnovijim dostignućima.

Pozicionirali ste se kao jedan od vodećih centara za ovu granu hirurgije.

- Sve što je tema u svetu, u svetu urogenitalne hirurgije, moguće je i kod nas jer smo baš mi jedan od vodećih centara u svetu za ovu oblast hirurgije. Kroz naš program usavršavanja prošli su hirurzi iz Italije, Francuske, Rusije, Ukrajine. To što hirurzi iz zapadnoevropskih zemalja dolaze u Beograd da uče - a ne obrnuto - govori o nivou koji smo ovde izgradili, naslanjajući se na tradiciju akademika Save Perovića, koji je ovu granu hirurgije i etablirao.

Foto: Andrej Gođevac

Dva pravca razvoja

U kom smeru se razvija hirurgija mokraćnog kanala, koji su svetski trendovi i da li se primenjuju kod nas?

- Trendovi idu u dva pravca. Prvi je usavršavanje postojećih tehnika - posebno minimalnog tkivnog gubitka, preciznije primene graftova i boljih funkcionalnih ishoda. Drugi pravac je tkivni inženjering i 3D bioštampanje uretre - još više istraživačka nego klinička realnost, ali sa značajnim potencijalom.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

POTPUNI HAOS U MAĐARSKOJ: Ovi ljudi su zamenili Orbana? (VIDEO)