ČESTE INFEKCIJE, DEPRESIJA I HRONIČNI UMOR: Šta dovodi do nedostatka vitamina D u organizmu (FOTO)
Nedostatak vitamina D postao je globalni problem koji pogađa milione ljudi širom sveta, a procenjuje se da milijarde ljudi imaju njegove suboptimalne ili deficitarne nivoe.
Depositphotos
Ipak, mnogi ne shvataju važnost ovog vitamina. Njegov nedostatak u organizmu može da dovede do ozbiljnih zdravstvenih problema, od slabih kostiju do povećanog rizika za dobijanje hroničnih bolesti.
S obzirom na to da se poprilično zna o tome na koji način ga možemo nadoknaditi suplementacijom i promenom načina života, ovog puta smo se pozabavili razlozima koji dovode do nedostatka vitamina D u organizmu.
Zbog njegove ključne uloge u zdravlju kostiju, imunog sistema i celokupnog metabolizma, važno je da razumemo ove uzroke i preduzmemo korake ka prevenciji i tretmanu, kako kroz promene životnih navika, tako i kroz odgovarajuću medicinsku procenu i suplementaciju kada je to potrebno.
Nedovoljna izloženost suncu – najčešći uzrok
Vitamin D najviše se proizvodi u koži, čak 90 odsto, pod uticajem sunčevog UVB zračenja. Moderni stil života, koji podrazumeva provođenje većeg dela dana u zatvorenom prostoru, znatno smanjuje količinu sunčeve svetlosti kojoj smo izloženi, posebno u zimskim mesecima ili u područjima s malo sunčanih dana. Mnogi koriste i sredstva za zaštitu od sunca ili odeću koja prekriva veći deo tela, što dodatno smanjuje mogućnost sinteze vitamina D. Takođe, stanovnici severnih geografskih širina, kao i osobe koje žive u urbanim sredinama s velikim zagađenjem vazduha, značajno su manje izloženi UVB zracima tokom godine.
Depositphotos
Ishrana koja ga ne obezbeđuje dovoljno
Prirodni izvori ovog vitamina u ishrani relativno su retki – najviše ga ima u masnim ribama (lososu, tuni, skuši, pastrmki, sardini), jajima i nekim vrstama pečuraka. Većina ljudi ne unosi dovoljno vitamina D hranom, naročito ako ne konzumira obogaćene proizvode kao što su mleko, žitarice ili sokovi obogaćeni njime. Zbog toga, i pored dovoljno vremena provedenog na suncu, mnogima i dalje nedostaje adekvatna količina vitamina D, ukoliko ga ne unose dovoljno kroz ishranu.
Problemi sa apsorpcijom i metabolički poremećaji
Ovaj vitamin je rastvorljiv u mastima, što znači da mora da se apsorbuje kroz zdrav digestivni sistem. Kod osoba sa bolestima creva, poput celijačne ili Kronove bolesti, te cistične fibroze, apsorpcija vitamina D može biti ozbiljno narušena. Takođe, bolesti jetre i bubrega mogu sprečiti vitamin D da se pretvori u svoju aktivnu formu u organizmu. Jetra i bubrezi su ključni za metabolizam ovog vitamina i njihovo oštećenje dovodi do neadekvatnih nivoa u krvi čak i kada je unos normalan.
Individualne karakteristike
Određene grupe ljudi posebno su podložne riziku od nedostatka vitamina D. Tu najpre spadaju starije osobe, jer njihova koža manje efikasno proizvodi vitamin D kada je izložena suncu, kao i gojazni ljudi, kod kojih se vitamin „zarobljava“ u masnom tkivu i time postaje manje dostupan organizmu. Uz to, osobe sa tamnijom kožom zahtevaju dužu izloženost suncu da bi proizvele istu količinu vitamina D kao osobe svetlije puti, jer pigment melanin delimično blokira UVB zračenje.
Optimalne vrednosti
Laboratorijskim testom utvrđuje se nivo vitamina D u krvi, a evo kako se tumače rezultati prema opštim medicinskim standardima:
Deficijencija (ozbiljan manjak): Ispod 30 nmol/L (ili ispod 12 ng/mL). Ovo stanje zahteva hitnu nadoknadu uz nadzor lekara.
Insuficijencija (blagi nedostatak): Između 30 i 50 nmol/L (ili 12–20 ng/mL). Nivo je prenizak za održavanje optimalnog zdravlja kostiju i imuniteta.
Adekvatan nivo (ciljna vrednost): Između 50 i 125 nmol/L (ili 20–50 ng/mL). Većina stručnjaka smatra da je 75 nmol/L idealna donja granica za prevenciju bolesti.
Visok nivo: Iznad 125 nmol/L. Iako su toksične vrednosti retke, nivoi preko 150 nmol/L mogu biti potencijalno štetni.
Uticaj lekova i hirurških intervencija
Određeni steroidi, antiepileptici i određeni lekovi za snižavanje holesterola, mogu da ometaju metabolizam vitamina D i doprinesu njegovom nedostatku. S druge strane, operacije na digestivnom traktu, poput gastrične bajpas operacije kod mršavljenja, mogu smanjiti apsorpciju nutrijenata, uključujući i vitamin D, jer uklanjaju ili zaobilaze delove tankog creva gde se obavlja apsorpcija.
Simptomi manjka vitamina D često su suptilni i lako mogu da se pomešaju sa drugim stanjima. Ipak, najčešći znaci su:
Hronični umor i iscrpljenost: Čak i nakon dovoljno sna, osobe sa deficitom često osećaju konstatan manjak energije jer ovaj vitamin direktno utiče na funkciju mitohondrija u ćelijama.
Bolovi u kostima i leđima: S obzirom na to da je neophodan za apsorpciju kalcijuma, manjak može dovesti do demineralizacije kostiju, što uzrokuje tupi bol, najčešće u donjem delu leđa, karlici ili nogama.
Slabost i bolovi u mišićima: Receptori za vitamin D nalaze se u nervnim ćelijama zaduženim za mišiće. Deficit može da izazove grčeve, drhtanje ili osećaj slabosti prilikom penjanja uz stepenice.
Česte infekcije: Ovaj vitamin je ključan za imuni sistem. Ako se često razboljevate od prehlada ili gripa, to može biti znak njegovog niskog nivoa u krvi.
Depositphotos
Promene raspoloženja i depresija: Nivoi vitamina D povezani su sa lučenjem serotonina, pa se manjak često manifestuje kroz sezonsku depresiju ili anksioznost.
Sporo zarastanje rana: Ako posekotinama ili operativnim ranama treba predugo da zacele, to može ukazivati na smanjenu sposobnost regeneracije tkiva.
Gubitak kose: Iako se često pripisuje stresu, značajan gubitak kose može biti povezan sa nedostatkom nutrijenata, uključujući vitamin D.
Kod dece, simptomi su specifičniji i obuhvataju usporen rast, zakasnelo nicanje zuba, razdražljivost i, u težim slučajevima, rahitis.
Preporučujemo
ŠTA JE ATELOFOBIJA I KAKO SE PREPOZNAJE: Strah od nesavršenstva bez prava na grešku
04. 03. 2026. u 14:23
Vučić o Ratku Mladiću: Doneli su ga u ležećem položaju, ne razumem zašto ne dopuste da poslednje dane provede van zatvora
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić prisustvuje ceremoniji otvaranja vidikovca na 41. spratu Kule Beograd, te se tom prilikom osvrnuo i na aktuelno pitanje generala Ratka Mladića.
23. 04. 2026. u 14:21
Mađar bi da hapsi Putina i Netanjahua: "Zakon je jasan, to je obaveza"
BUDUĆI mađarski premijer Peter Mađar izjavio je da će se njegova zemlja ponovo pridružiti Međunarodnom krivičnom sudu i biti spremna da sprovodi naloge za hapšenje, uključujući i onaj koji se odnosi na izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
20. 04. 2026. u 20:04
Novi p**no skandal Dare Bubamare: Snimak pušten na mrežama - noć sa mlađim dečkom
"SADA ne znam ni kako se to našlo u javnosti, ali privatnost je jedna stvar i smatram da to treba da se poštuje."
24. 04. 2026. u 16:21
Komentari (0)