UPOZORENJE: Nagli skok i pad Celzijusa povećava rizik od infarkta

Ивана Ковачић
Ivana Kovačić

22. 09. 2025. u 16:17

NAGLE promene vremena kojima smo bili izloženi početkom prošle i krajem ove sedmice, kada je temperatura naglo skakala ili padala, povezane su sa povišenim rizikom od srčanog i moždanog udara, upozoravaju kardiolozi.

УПОЗОРЕЊЕ: Нагли скок и пад Целзијуса повећава ризик од инфаркта

Foto Shutterstock

Doktor Dejan Milašinović, kardiolog Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, kaže da se to posebno odnosi na situacije kada u kratkom vremenskom period dolazi do naglog zahlađenja:

- Američki istraživači su skoro dokumentovali veći rizik od srčanog udara kada tokom letnjih meseci dođe do naglog pada temperature za više od 25 stepeni Celzijusa. Međutim, isto važi i za porast temperature vazduha, a taj porast raste proporcionalno sa porastom toplote vazduha.

Naš sagovornik ističe da su u posebnom riziku od ovih događaja dve grupe pacijenata.

- To su stariji i oboleli od hroničnih kardiovaskularnih bolesti. Reakcija organizma na visoku spoljašnju toplotu ogleda se u pojačanom znojenju, što dovodi do dehidratacije i može da predstavlja rizik za razvoj moždanog udara. Smanjenje volumena krvi i povećana koncentracija crvenih krvnih zrnaca i drugih krvnih čestica povezani su sa stvaranjem tromba, što može da bude uzrok srčanog udara ili plućne embolije. Širenje krvnih sudova, kao odgovor na visoku spoljašnju temperaturu, dovodi da smanjenog krvnog pritiska, a to kod bolesnika sa hroničnim oboljenjima, kao što su suženja arterija srca, srčana slabost ili suženje aortnog zaliska, može da dovede do gubitka svesti i pojave srčanog zastoja. Vrućine, takođe, dovode do povećanog broja otkucaja srca u minutu, što kod bolesnika sa postojećim oboljenjem srca može da bude uzrok aritmije.

Sve to, ukazuje naš sagovornik, objašnjava zašto je potrebno izbegavati aktivnosti napolju tokom vrućine, posebno kada su u pitanju starije i osobe sa već poznatim srčanim oboljenjima.

- Interesantni skorašnji podaci nam dolaze iz Kine, gde je u analizi više od dva miliona pacijenata pokazano da je daleko najveći rizik za srčani udar pogoršanje srčane slabosti ili srčani zastoj zabeležen u toku toplotnih talasa sa visokom temperaturom tokom dana i noći, dok je rizik bio manji tokom perioda gde temeprature nisu bile konstantno visoke, već je tokom dana ili noći temperatura bila niža.

Doziranje lekova

Pored toga što se ne preporučuje izlaganje suncu i visokoj spoljašnjoj temperaturi, pacijenti sa hroničnim kardiovaskularnim oboljenjima moraju da obrate pažnju na doziranje lekova u letnjem periodu.

- To se posebno odnosi na lečenje povišenog krvnog pritiska, srčane slabosti ili stanje posle srčanog udara - kaže dr Dejan Milašinović. - Smanjivanje doze lekova koji utiču na vrednosti krvnog pritiska, u letnjim mesecima, može da doprinese smanjenju rizika od komplikacija povezanih sa visokom temperaturom vazduha i naglim promenama vremena.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

RUSKA ELITA STIŽE U BEOGRAD! Putinova desna ruka: Dolazimo zbog vaše religije!