"CRNA GORA IZMEĐU ISTINE I LAŽI": U Pljevljima premijerno prikazan dokumentarni film o istorijskim događajima važnim za Srbe u Crnoj Gori
U Centru za kulturu u Pljevljima, Savez Srba iz Crne Gore održao je premijernu projekciju dugometražnog dokumentarnog filma "Crna Gora međa istine i laži".
Foto: M.Drobnjak
Film govori o brojnim istorijskim događajima o kojima su decenijama širene dezinformacije i laži među građanima. Okosnicu čini „Velika narodna skupština srskog naroda“ (Podgorička skupština), kao i druga brojna dešavanja koja su za srpski narod bila sudbonosna.
Veliki doprinos stvaranju filma, reditelja profesora dr Dragana Elčića i scenariste Željka Čurovića, dali su i članovi Saveza Srba iz Crne Gore Luka Karadžić, Sonja Jančić i Sava Obradović.
- Istinom moramo braniti indentitetska pitanja jer mi smo ugrožen narod po tom pitanju, a da bi znali i da bi se podsetili zašto je tako u ovom najgorem vremenu možda gorem i od onog vremena 20 veka, koji je bio najkrvaviji vek po srpski narod. Ovo je očigledno završnica ne samo po srpski narod, nego i po pravoslavlje a nadam se u Boga da će to biti drugačije, kazao je Željko Čurović.
On je naglasio da su istinom želeli da se suprostave lažima.
-Da bi opstali u vremenu u kojem jesmo moramo pratiti istorijske tokove. U filmu smo čuli akademika Slavenka Terzića gde kaže da je Crna Gora 1905. godine donela oktroisani Ustav u čijem prvom članu piše da je Crna Gora država srpskog naroda - kazao je scenarista i predsednik Saveza Srba Crne Gore Željko Čurović.
Foto: M.Drobnjak
On je ocenio da je Kraljevina Jugoslavija bila prva grobnica srpskog naroda.
Podsetio je da je nemački kartograf 1846. godine izvršio popis stanovnika u Hrvatskoj i prema istom tada je bilo 868 000 Hrvata, 2, 3 miliona Srba a da od tada do danas nekih 200 godina kasnije po hrvatskom popisu u Hrvatskoj živi 180 000 Srba.
-Da ne zaboravimo da se radi o agendi nestanka Srba sa ovih prostora, kazao je Čurović.
On je podsetio na prvi popis 1909. kada je u Crnoj Gori bilo 95 odsto Srba i na onaj iz 1948. godine sa 1,7 odsto!
U filmu se prvi put prikazuju snimci koji govore o političkom i društvenom stanju koje je vladalo u Crnoj Gori s početka prošlog veka, uz pregršt foto zapisa autentičnih dokumenata. Akademik Slavenko Terzić iscrpno govori o događajima koji su prethodili Podgoričkoj skupštini, kada je jednoglasno doneta odluka o ulasku Crne Gore u državni okvir Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
- Vrhovna komanda savezničkih armija u Versaju 2. novembra 1918. godine donela je odluku da francuske, britanske, italijanske i srpske snage zaposednu Crnu Goru radi potiskivanja austrougarskih i nemačkih okupacionih snaga na Balkanu - navodi Terzić.
O tome da li bi bila potrebna Podgorička skupština da Crna Gora prethodno nije kapitulirala 1916. godine, Terzić smatra da bi situacija bila drugačija. Dodaje da je posle kapitulacije najveći broj crnogorskih oficira i vojnika deportovan u koncentracione logore i naglašava da je vekovima postojala težnja srpskog naroda da se oslobodi od tuđinskog jarma.
- Nije bilo velikog otpora ujedinjenju, kako danas želi da se predstavi. Na čelu takozvane Božićne pobune stajali su Jovan Plamenac, Krsto Popović i italijanska vlada koja je pobunu finansirala - naveo je Terzić.
Preporučujemo
MOMIROVIĆ: Crna Gora i Srbija imaju snažne zajedničke ekonomske interese (FOTO)
11. 09. 2023. u 14:50
"RUSI, IDITE KUĆI!" Jeziva politička poruka sa trga u Budimpešti, Mađar već počeo da radi po nalogu Brisela (VIDEO)
VELIKI politički zaokret u Mađarskoj najavio je lider opozicione Tise Petar Mađar, koji je posle izborne pobede poručio da zemlju čeka obnova punog učešća u Evropskoj uniji i NATO, miran prenos vlasti i ozbiljno preuređenje državnog vrha.
13. 04. 2026. u 07:27
PROVOCIRALI NA GODIŠNjICU NATO AGRESIJE: Uhapšena četvorica Albanaca u Srbiji, pogledajte snimke (VIDEO)
PRIPADNICI Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije uhapsili su na teritoriji Republike Srbije A. S. (1989), E. V. (1984), E. G. (1978) i A. C. (2005) državljane Republike Albanije zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
24. 03. 2026. u 20:17
SAMOUBISTVO BIVŠEG MINISTRA MUP-A ISPRED SKUPŠTINE: Ostavio 3 koverte, oduzeo sebi život zbog Haškog tribunala
Na današnji dan, 11. aprila 2002. godine, na ulazu u zdanje Doma Narodne Skupštine Srbije (tadašnje Skupštine SRJ) u Beogradu, bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije Vlajko Stojiljković izvršio je samoubistvo, neposredno nakon usvajanja Zakona o saradnji sa Haškim tribunalom. Preminuo je dva dana kasnije od posledica ranjavanja.
11. 04. 2026. u 21:30 >> 21:39
Komentari (0)