KO JE BIO EMILIO OGNJENOVIĆ? Duhovnik pape Franje je kršten kao pravoslavac, o njemu su govorili Abazović i poglavar Vatikana (VIDEO)
POTPREDSEDNIK Vlade Crne Gore Dritan Abazović susreo se danas sa papom Franjom u Vatikanu. Tokom susreta, papa je Abazoviću u jednom trenutku rekao "I ja sam Crnogorac!".
Foto: Tviter/@DritanAbazovic/Vikipedija
Poglavar katoličke crkve je to rekao nakon što ga je Abazović podsetio na fra Emilija Ognjenovića, koji je papi Franji bio duhovnik u Argentini.
Kada je, tada sveštenik Horhe Mario Bergoljo, a danas papa Franja, rukopoložen u pomoćnog biskupa Buenos Ajresa 1992. godine, jedan od konsekratora je bio i Ognjenović.
Emilio Ognjenović rođen je 1923. godine u mestu Olavarija u Argentini. Bio je najstariji od petoro dece Simona Ognjenovića i Rose Gregov Vulešević. Simon je iz Crne Gore u Argentinu emigrirao 1920-21. godine, inače je poreklom iz Banjana. Otac njegove majke Marije Petrović je bio vojvoda Đuro Petrović Njegoš.
Ubrzo po dolasku Simon se ženi Rosom, čiji je otac poreklom iz Hercegovine, a majka iz Zadra. Po rođenju Emilio je kršten u ruskoj pravoslavnoj crkvi Svete Trojice u Buenos Ajresu, koja je podignuta na inicijativu srpskih iseljenika uz donaciju ruskog cara 1901. godine.
Nakon poslednjeg porođaja, Rosa se teško razbolela, i smatra se da je uzrok bio neka vrsta postporođajne infekcije. Zbog velike tuge za svojom suprugom, za čije spasenje nije bilo nikakve nade, Simon umire od srčanog udara svega nekoliko sati pre Rose. Brigu o deci preuzima Rosina majka, koja je bila poreklom iz Zadra od porodice Gregov. U godinama koje su sledile Emilio je stekao vaspitanje u skladu sa katoličkom tradicijom, i upravo je taj period najviše uticao na njegovu kasniju odluku da se posveti svešteničkom pozivu.
Postao je sveštenik 17. decembra 1949. godine, zaredio ga je tadašnji biskup Mersedesa Anunsijado Serafini. Imenovan je, od strane pape Jovana Pavla II, 1. oktobra 1979. godine za pomoćnog biskupa u Baija Blanci i titularnog biskupa Milibarke, a rukopoložen 18. novembra iste godine od strane nadbiskupa Baija Blanke Horhea Majera.
U junu 1982. godine Ognjenović je izabran za biskupa Mersedesa. Imao je dobre odnose sa papom Jovanom Pavlom II, što je uticalo da biskupija Mersedes bude 1997. godine uzdignuta u rang nadbiskupije, a on postane nadbiskup Mersedesko-luhanske nadbiskupije. Zbog starosti se povlači 7. marta 2000. godine. Živeo je neko vreme u kuriji u Buenos Ajresu, a potom u domu za penzionere sveštenike. Umro je 29. januara 2011. godine, u 88 godini života.
Ognjenović je bio pripadnik veoma konzervativne struje unutar katoličke crkve u Argentini, bio je poznat po svom zalaganju protiv abortusa i razvoda, kao i podršci onim političkim strujama čiji je program bio zasnovan na istom viđenju. On je predvodio 1987. godine povorku tokom koje je nošena Gospa iz Luhana na centralnom trgu ispred zgrade vlade u Buenos Ajresu, kojoj je tada prisustvovao i bivši argentinski predsednik Arturo Frondizi. Ona je bila organizovana kao protest protiv predloga zakona o razvodu braka koji je predložila vlada predsednika Raula Alfonsina. Zbog slabog odziva i nedovoljne podrške jednog dela crkve, najveći pokušaj protesta protiv donošenja ovog zakona nije uspeo. Ognjenović je tada odsutne biskupe optužio za izdaju.
BONUS VIDEO: NAPAD NA CETINjSKU SVETINjU - Huligani upali u manastir
Preporučujemo
PAPINA PORUKA PRED BOŽIĆNU MISU: Služiti drugima važnije nego tragati za statusom
24. 12. 2021. u 23:41
BRISEL I NATO SE OVOME NISU NADALI Ruska odluka drma Evropu: Brigada marinaca posataje divizija na vratima EU (VIDEO)
VOJNO-politička situacija između Rusije i evropskih država ulazi u fazu opasne eskalacije. Moskva je iznenada donela odluku da postojeću 336. gardijsku brigadu mornaričke pešadije, stacioniranu u Kalinjingradskoj oblasti, reorganizuje i podigne na nivo divizije.
30. 12. 2025. u 20:45
RUSI ĆE NAPASTI EU MNOGO RANIJE: Veliko upozorenje iz Ukrajine, poznata godina i glavna meta
RUSIJA je pomerila svoje planove za direktnu agresiju sa 2030. na 2027. godinu, a Evropa je sve glasnija o riziku od direktnog sukoba, u kojem bi se baltičke države mogle naći pod okupacijom.
20. 12. 2025. u 09:41
UMRO NAJTEŽI ČOVEK NA SVETU: Sa 600 kilograma ušao u istoriju - borio se da smrša, ali bolest je presudila
DRŽAO je Ginisov rekord za najtežeg čoveka na planeti...
30. 12. 2025. u 18:15
Komentari (2)