HRAM SVETOG SAVE: Jedan od najvećih pravoslavnih hramova u svetu - simbol duhovnosti i kulture srpskog naroda (FOTO/VIDEO)
TRI veka nakon što su Turci spalili mošti Svetog Save, 27. aprila 1594. godine, doneta je odluka da se na tom mestu u čast jednoj od najistaknutijih ličnosti srpske istorije izgradi hram.

Foto Z. Mesarović
Istorija izgradnje Hrama
Usled Balkanskih ratova, a kasnije zbog Prvog svetskog rata, početak izgradnje nije bio moguć. Arhitekte Bogdan Nestorović, Aleksandar Derok i Vojislav Zađini su 1931. godine dobili zadatak da započnu izgradnju srpsko-vizantijskog hrama u obliku krsta sa četiri kule. Gradnja je krenula 1935, međutim Drugi svetski rat je prekinuo radove 6. aprila 1941. godine kada je nacistička Nemačka bombardovala Beograd.

Novosti/J.Š.
Nakon 88 molbi koja je nekadašnja Vlada Jugoslavije primila, patrijarh German je dobio dozvolu, a za projekat je bio zadužen arhitekta Branko Pešić koji je na postojećim temeljima nastavio sa radovima 1989. kada je izgrađena glavna kupola hrama. Ponovo se obustavlja gradnja usled još jednog rata, 1991. godine. Hram je sa završenom fasadom, 49 zvona i trunke enterijera otvorio svoja vrata 5 godina nakon NATO agresije, kada su patrijarsi Srpske i Ruske crkve u nezavršenom Hramu služili liturgije i molili se za mir.

Novosti/J.Š.
Upornost se isplatila, te se sada Hram Svetog Save smatra najvećom pravoslavnom crkvom po veličini prostora za molitvu. Unutrašnja visina prostorije je 65 metara, što je za 10 metara više od Aja Sofije, dok je kupola veća od Hrama Hrista Spasitelja u Rusiji.
Hram, koji se nalazi na površini od 15 hiljada metara kvadratnih, je bio dovoljno težak za dekorisanje, a stvari koje su ovaj zadatak činile dodatno izazovnim jeste kako kreirati mozaike da izgledaju proporcionalno i kada se gledaju iz žablje perspektive. U tome je uspeo ruski akademik umetnosti Nikolaj Muhin, koji je između ostalog stavio akcenat na srpsko duhovno nasleđe pri kreiranju ovog remek-dela.
Skoro trećina mozaika u Hramu je pokrivena zlatnim smaltom ili 24-karatnim listićima zlata koji su postavljeni između staklenih pločica. Na mozaiku je radilo više od 600 majstora, a iskorišćeno je 300 tona smalta.
Pogledajte kako izgleda veličanstvena unutrašnjost Hrama:
Istočna konha
Prva stvar koju posetioci imaju prilike da ugledaju prilikom razgledanja unutrašnjosti Hrama jeste mozaik Isusa Svedržitelja čiji je raspon raširenih ruku 17,3 metara. Prilikom rada na ovom mozaiku, Muhin je po ugledu na milenijumske tehninke vizantijskih kolega, prelazio temperom sve konture i linije ručno nakon preslikavanja skica. Na luku Istočne konhe nalaze se arhanđeli Gavrilo i Mihajlo koji najavljuju Hristov dolazak, a na manjem delu luka se nalaze likovi 12 apostola. Vasilije Veliki, Jovan Zlatousti i drugi oslikani svetitelji nalaze se između svakog prozora, tu su prepodobni Spiridon Čudotvorac, Episkom Banatski Feodor, kao i figura Svetog Save.

Novosti/J.Š.
Oltarska apsida i centralni ikonostas
Centralni ikonostas se smatra najsvetijim mestom - te je bogat simbolima, poput Vitlejemske pećine, stola Tajne večere, Golgote, raja, presta Presvete Trojice...
Kako vizantijska tradicija nalaže - iznad oltara se nalazi Bogorodica koja se moli stojeći.

Novosti/J.Š.
Mozaik je inspirisan onim koji se nalazi u Crkvi Svete Sofije u Instanbulu, gde Presveta Deva Marija sedi na prestolu sa Isusom. Na levoj strani se vidi Raspeće, dok je sa desne Pojava anđela mironosnika. Tu je i lik i Belog Anđela koji se smatra simbolom Srbije, a kreiran je po ugledu na fresku koja se nalazi u crkvi Vaznesenja Hristovog manastira Mileševo.
Na glavnom ikonostasu, što je ujedino i najvažniji deo oltarskog traveja, nalazi se ikona Svetog Save i njegovog oca, velikog župana Stefana Nemanje.

Novosti/J.Š.
Centralna kupola
Džinovski okrugli svećnjak takođe je kreiran po projektu Nikolaja Muhina, a pozicioniran je tako da spaja sve linije hrama.
Na centralnom krugu ispisan je tekst "Simbola vere". Horos, na grčkom - venac, sa razlogom podseća na krunu kako bi se prestavilo nasleđe dinastije Nemanjića. Pozlaćeni lanci su dugi 42 metra.

Novosti/J.Š.
Kompozicija Vaznesenja Gospodnjeg koja krasi krov centralne kupole podseća na one koje su u 8. veku krasile grčke crkve koje su kasnije izmenjene usled gradnji manjih kupola.
Ovo ne tako malo umetničko delo kupole na površini od 1248 metara kvadratnih, posebno je po mnogo čemu.
Naime, u svetu postoji samo jedna vizantijska kupola u mozaiku u Crkvi Svetog Marka u Veneciji koja je poslužila kao inspiracija Muhinu koji je dao svoj umetnički doprinos prilikom prerade i napravio jedinstveni blend vizantijske, ruske, i balkanske srednjovekovne tradicije u jedno. Delo je blagosloveno od strane patrijarha Irineja koji je postavio prvi komad smelta u mozaik kupole 2016. godine kada je zvanično počelo dekorisanje Hrama.
Simbolika samog dela je takođe važna. Četiri anđela pozicionirana su tako da pokazuju sve četiri strane sveta, a ujedino su raspoređena u obliku krsta. Takođe su predstavljeni Bogorodica, arhanđel Mihajlo i Gavrilo kao i 12 apostola, kratki tekstovi molitvi iz Vaznesenjske službe, a u nizu se nalaze i proroci Solomon, Jovan, Isaija, David, Jeremija, Mojsije, Ezekil i Ilija, kao i Nerukotvorni lik Gospodnji koji su završili simbolično patrijarh Irinej i predsednici Srbije i Rusije, Aleksandar Vučić i Vladimir Putin.
Sav materijal koji je bio potreban za ovu kompoziciju težio je 4000 tona, donet je uz pomoć 16 kranskih dizalica, a projekat je pratilo oko 1000 inžinjera iz celog sveta.
Jedan detalj koji često prođe nezapažen jeste da se na vratima Hrama nalaze izlivene molitve na 24 strana jezika.
Skoro ceo jedan vek, generacije srpskog i ruskog naroda su dale svoj maksimum kako bi se Hram podigao na brdu Vračar nakon četiri veka, te se Hram sa razlogom smatra arhitektonskim čudom i simbolom srpske prestonice - Beograda.

Foto: Novosti
Preporučujemo

TVRĐAVA IZNAD REKE, PRIČA IZNAD VREMENA: Kalemegdan - Simbol Beograda kroz vekove (FOTO)
27. 04. 2025. u 13:00

AVALSKI TORANj I PARK: Dragulj prirode i istorije nadomak Beograda (FOTO)
06. 05. 2025. u 09:15

ZAHAROVA O UPOZORENjU VUČIĆU ZBOG POSETE MOSKVI: Banditizam i ucena, tako deluju terorističke ćelije
PORTPAROLKA ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova danas je nazvala upozorenja Evropske unije predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću u vezi njegove posete Moskvi za Dan pobede, "banditizmom i ucenom''.
30. 04. 2025. u 16:55

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

OBRT! Bastijan Švajnštajger skinuo burmu, pa poručio: "Bilo je lepo..."
NE STIŠAVAJU se priče o razvodu Ane Ivanović i Bastijana Švajnštajgera. Iako se bivša teniska šampionka i nemački fudbalski as godinama predstavljaju kao skladan par, društvene mreže i mediji poslednjih nedelja bruje o navodnoj krizi u braku i razvodu.
04. 05. 2025. u 11:07 >> 11:11
Komentari (0)