NVO DRŽAVA U DRŽAVI: Ko je Građanskim Inicijativama i Nacionalnom konventu dao mandat da pregovaraju u ime građana Srbije?
DOK se građani Srbije pitaju zašto evropski put zemlje godinama stoji u mestu, iza zavese se vode ozbiljni razgovori o ključnim državnim pitanjima, poput izbora članova Saveta REM, a za pregovaračkim stolom, prema saznanjima iz izvora bliskih pregovorima, sede predstavnici Građanskih inicijativa i Nacionalnog konventa o EU.
Foto: Profimedia/Privatna arhiva
Sagovornici Kurira tvrde da se u pojedinim momentima sticao utisak da su upravo ove NVO tretirane kao ravnopravni politički akteri, iako za to, formalno gledano, nemaju nikakav demokratski mandat.
- Niko ih nikada nije izabrao, niko ih nije delegirao, ali se ponašaju kao da govore u ime celog civilnog društva - kaže sagovornik Kurira lista upoznat sa sastancima i njihovim sadržajem.
Za ovu vrstu aktivnosti ne postoji zakon koji im daje mandat, odluka parlamenta, javni konkurs države, niti jasno definisani kriterijumi reprezentativnosti. Pa ipak, predstavnici Građanskih inicijativa i Nacionalnog konventa uvek su za pregovaračkim stolom.
Prema tvrdnjama više sagovornika, njihov legitimitet ne proizlazi iz podrške građana, već iz dugogodišnje bliskosti sa međunarodnim donatorima i institucijama EU, kao i iz činjenice da su "uvek dostupni" za pregovore. Kako navode naši izvori bliski institucijama, ove organizacije su "legitimne" zato što ih EU prepoznaje kao sagovornike, a ne zato što zaista predstavljaju pluralizam civilnog društva Srbije. Zli jezici čak tvrde da je reč o zatvorenom krugu istih NVO koje godinama rotiraju uloge, projekte i donacije, dok se novi akteri teško probijaju.
Odgovor Nacionalnog konventa
Na pitanja o broju organizacija koje je Nacionalni konvent zastupao u razgovorima sa rukovodstvom Skupštine Srbije i delegacijom OEBS, procesu izbora, postojanju pisanog mandata ili platforme za zastupanje, konkretnim ciljevima zastupanja u vezi sa procesom izbora članova Saveta REM, te postojanju evaluacije o rezultatima aktivnosti Nacionalnog konventa koje smo uputili toj organizaciji, dobili smo sledeći odgovor koji u celini prenosimo:
- Aktivnosti koje je Nacionalni konvent sprovodio u vezi sa praćenjem izbora za Savet REM, u koordinaciji sa Delegacijom Evropske unije u Srbiji, proizlaze isključivo iz njegove uloge praćenja sprovođenja Reformske agende, u kojoj je izbor Saveta REM jedna od preuzetih obaveza Republike Srbije. Shodno zakonskim kriterijumima, Konvent nije mogao biti predlagač niti zastupnik predlagača i kandidata ni u jednoj oblasti iz kojih su se birali kandidati za Savet REM. U ovom svojstvu, Nacionalni konvent učestvuje i kao treći, ravnopravni član Odbora za praćenje Instrumenta za reforme i rast, zajedničkog mehanizma Evropske unije i Vlade Srbije koji prati ispunjenje obaveza iz Reformske agende - navodi se u odgovoru Konventa.
- To je legitimitet odozgo, a ne odozdo - kaže jedan od naših sagovornika, ukazujući da je to suštinski problem u ovom procesu.
Posebnu pažnju izaziva i pitanje novca. Građanske inicijative i Nacionalni konvent godinama dobijaju znatna sredstva iz međunarodnih fondova, uz obrazloženje da rade na ubrzanju evropskih integracija i jačanju demokratije.
Međutim, prema rečima naših sagovornika iz državne administracije, pregovori sa EU stagniraju, reformski zakoni se razvlače usled nepostojanja konsenzusa za njihovo ubrzano donošenje, dok ključni klasteri i dalje ostaju zatvoreni.
- Ako su oni ključni čuvari evropskog puta Srbije, rezultati su u najmanju ruku mršavi - ukazuje naš izvor.
Dobro upućeni učesnici u pregovorima idu i korak dalje, pa se pitaju da li je stalna kriza zapravo poželjna, jer ona pojedinim najmoćnijim nevladinim organizacijama garantuje kontinuitet projekata i donacija.
Još jedno pitanje koje visi u vazduhu jeste kome ove NVO polažu račune. One ne odgovaraju građanima, ne polažu račune parlamentu, ne podnose javne izveštaje o tome koga zastupaju u pregovorima, a nemaju ni ograničene mandate, što je jedna od suštinskih karakteristika demokratije.
Njihova stvarna odgovornost, kako tvrde naši sagovornici, postoji samo prema donatorima, institucijama EU i sopstvenim upravljačkim telima. Građani Srbije, koji bi trebalo da budu krajnji korisnici evropskih integracija, u tom lancu odgovornosti ne postoje.
Sagovornici podsećaju da je u Hrvatskoj uloga NVO u procesu pristupanja EU bila jasno ograničena i konsultativna, dok su političku odgovornost nosile izabrane institucije.
- Kod nas se, izgleda, stvara paralelna struktura NVO koje nisu izabrane, ali imaju uticaj na proces donošenja ključnih političkih odluka - kaže naš izvor i dodaje da postojanje uticaja bez kontrole predstavlja opasan presedan i opasnost za demokratski proces.
Građani i javnost Srbije sve više postavljaju pitanje da li je naša zemlja dobila NVO elitu koja nesrazmerno utiče na reformske prioritete, učestvuje u osetljivim institucionalnim dogovorima, a da pritom niko ne može da ih smeni, sankcioniše ili pozove na odgovornost.
Kako na kraju zaključuje jedan od naših sagovornika:
- To više nije civilno društvo, to je uticaj bez ikakve odgovornosti!
(Kurir)
BONUS VIDEO - IZNENAĐENjE Delije sa Kosova i Metohije čestitale pravoslavnu novu godinu
IDEJA ZA „UBISTVO U ORIJENT EKSPRESU “ ROĐENA U SRBIJI: 50 godina od smrti Agate Kristi - "kraljice zločina"
KADA je Agata Kristi dvadesetih godina prošlog veka sela u legendarni Orijent ekspres, nije mogla ni da sluti da će joj upravo taj voz, njegovi putnici i predeli kroz koje je prolazio, podariti jednu od najslavnijih priča u istoriji književnosti.
21. 01. 2026. u 16:48
TRAMP SAOPŠTIO UDARNU VEST O GRENLANDU U DAVOSU
PREDSEDNIK SAD Donald Tramp rekao je da neće koristiti silu protiv Grenlanda.
21. 01. 2026. u 15:13
MIRA ADANjA POLAK PRODALA SVU IMOVINU Nije ostalo ništa: "Sve što je moglo da se proda, prodala sam..."
PRIVATNOST nikada nije delila sa širokim auditorijumom...
20. 01. 2026. u 09:05
Komentari (0)