NEVIĐENI MEDIJSKI PRITISAK NA KRIVIČNI POSTUPAK KOJI JE TEK ZAPOČET: Više od 480 medijskih tekstova o Generalštabu pre početka postupka

В.Н.

13. 01. 2026. u 08:57

U TRENUTKU kada je krivični postupak u vezi sa slučajem Generalštab tek u početnoj fazi, pojedini mediji u Srbiji sproveli su intenzivnu i kontinuiranju kampanju izveštavanja koja po obimu, učestalosti i tonu prevazilazi uobičajene standarde informisanja javnosti.

НЕВИЂЕНИ МЕДИЈСКИ ПРИТИСАК НА КРИВИЧНИ ПОСТУПАК КОЈИ ЈЕ ТЕК ЗАПОЧЕТ: Више од 480 медијских текстова о Генералштабу пре почетка поступка

Foto N. Fifić

  • Portal Nova.rs objavio je tako oko 388 tekstova u kojima se pominje Generalštab;
  • Portal Danas.rs objavio je više od 50 tekstova na istu temu;
  • Portal N1info.rs objavio je više od 40 tekstova.

Ukupno, više od 480 objava na svega tri medijska portala, i to pre nego je sud uopšte započeo meritornu raspravu. 

Zašto je ovo problematično?

Razloga je više:

  • Na ovaj način stvara se javni pritisak na tužilaštvo i sud;
  • Oblikuje se pretpostavka krivice pre sudske odluke;
  • Dovodi se u pitanje princip pretpostavke nevinosti;
  • Može imati efekat neposrednog uticaja na učesnike u postupku. 

Obim i intenzitet izveštavanja o slučaju Generalštab nema presedan u novijoj pravnoj praksi u Srbiji, naročito imajući u vidu da je postupak tek započet. 

Stoga, nameće se legitimno pitanje - da li je granica između informisanja javnosti i vršenju pritiska na pravosuđe pređena?

Curenje tajni iz istrage i medijski pritisak

Pored pritiska koji se stvara kroz delovanje opozicionih medija, evidentno je da iz istrage cure informacije. 

Naime, opozicija je dobila optužni predlog i podatke pre optuženih i njihove odbrane, što predstavlja neviđeno kršenje prava na odbranu i fer suđenje.

U krivičnom postupku koji je tek započet, došlo je do ozbiljnog i sistemskog narušavanja osnovnih procesnih garancija. Prema dostupnim i proverljivim informacijama, opozicioni politički akteri i njima bliski mediji imali su uvid u optužni predlog i podatke iz istrage pre optuženih i njihove odbrane.

Takva situacija predstavlja presedan u savremenoj pravnoj praksi i otvara ozbiljna pitanja zakonitosti, pravičnosti i regularnosti čitavog postupka.

1. Ovo najpre predstavlja teško kršenje prava na odbranu

Ako je tačno da su opozicioni politički akteri ili njima bliski mediji
imali uvid u optužni predlog i podatke iz istrage pre optuženih i njihovih branilaca, time je direktno povređen član 68 Zakona o krivičnom postupku – pravo na blagovremeno obaveštavanje o optužbi, kao i član 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima – princip jednakosti oružja i pravo na pravično suđenje.

Dakle - odbrana mora biti prva, a ne poslednja koja saznaje sadržaj optužnog predloga.

2. Takođe, na delu je i nezakonito otkrivanje podataka iz predistražnog i istražnog postupka.

Podaci iz predistražnog i istražnog postupka nisu javni i dostupni su isključivo ograničenom krugu lica (tužilaštvo, sud i odbrana). U tom smislu, posebno je relevantna odredba člana 27 Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, koja propisuje sledeće: „Svi podaci sačinjeni u predistražnom postupku predstavljaju službenu tajnu. Službenu tajnu dužni su da čuvaju svi učesnici u predistražnom postupku“.

Ako su ti podaci dospeli do političkih subjekata, završili u medijima, korišćeni u javnim istupima, postoji osnov sumnje na krivično delo - neovlašćeno otkrivanje tajne,
zloupotreba službenog položaja, povreda tajnosti postupka.Svako neovlašćeno dostavljanje takvih podataka: političkim subjektima, medijima,

ili njihovo korišćenje u javnim istupima, predstavlja ozbiljno kršenje zakona, sa potencijalnim krivičnim i disciplinskim posledicama.

Ovo nije političko pitanje, već čisto krivičnopravno.

3. U ovom slučaju mediji deluju kao instrument pritiska, a ne informisanja.

Objavljivanje detalja iz istrage i optužnog predloga pre nego što ih dobiju optuženi i njihova odbrana, pre sudske kontrole, pre izjašnjenja odbrane, ne predstavlja legitimno informisanje javnosti, već instrumentalizaciju krivičnog postupka.

Takvo postupanje stvara pretpostavku krivice u javnosti, vrši direktan pritisak na sudije i tužioce, obesmišljava suđenje kao mesto gde se činjenice tek utvrđuju.

Dakle, objavljivanjem više od 480 tekstova tekstova o slučaju Generalštab pre početka glavnog pretres sa detaljima iz istrage, dobijamo obrazac selektivnog curenja informacija
sinhronizovanog medijskog objavljivanja, kao i političke instrumentalizacije krivičnog postupka.

Mediji ovde ne izveštavaju o postupku, već učestvuju u njegovom oblikovanju.

Ovo nije političko pitanje, već čisto krivičnopravno i procesno pitanje.

4. Na delu je i pretpostavka krivice kao dominantan narativ.

Kada se detalji iz istrage plasiraju u javnost pre sudske rasprave ugrožava se nepristrasnost postupka, narušava se poverenje u pravosuđe, dovodi se u pitanje zakonitost budućih odluka.

Takva praksa predstavlja ozbiljnu procesnu grešku, koja može imati za posledicu
izuzeće postupajućih organa, obaranje pojedinih dokaza, pa čak i dovođenje u pitanje celog postupka.

5. Šta su procesne posledice?

Na osnovu svega navedenog, odbrana ima osnov za:

  • zahtev za izuzeće tužioca
  • zahtev za unutrašnju kontrolu / disciplinski postupak
  • prigovor zakonitosti pribavljenih dokaza
  • argument pred Ustavnim sudom i ESLjP
  • tvrdnju o kontaminaciji postupka od samog početka

U ekstremnom slučaju ovakva ozbiljna procesna greška može dovesti do obaranja postupka.

Zaključak se nameće sam - ako su politički akteri i mediji dobili optužni predlog i podatke iz istrage pre optuženih i njihove odbrane, tada ne govorimo o medijskom interesovanju, već o sistemskom narušavanju prava na pravično suđenje, uz ozbiljne pravne i procesne posledice.


 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ŽELJKO SKRHAN: Kada odem u Mostar, obilazim samo grobove