POGREBNI VENCI UGROZILI KOSTRIKU: Žbunje na Vršačkim planinama oporavlja se posle decenijske nekontrolisane seče
OŠTROLISNA kostrika - zimzelena biljka koja se koristi za pravljenje pogrebnih venaca - pre više od tri decenije proglašena je za zaštićenu vrstu, jer ju je nekontrolisana seča dovela na korak do istrebljenja u celoj Srbiji.
Foto: Č.Karović
Njena populacija je u mnogim staništima i dalje ugrožena, dok je na Vršačkim planinama uspela da se oporavi, da lokalni stručnjaci sada razmatraju da se na tom području ukine njena zaštita i omogući kontrolisano branje.
Osim što se koristi u cvećarstvu, oštrolisna kostrika predstavlja i izuzetno važnu farmaceutsku sirovinu. Njen koren ima blagotvorno dejstvo na krvne sudove, dok su, s druge strane, njene crvene bobice otrovne za ljude, ali ne i za ptice, koje ih jedu tokom zime. U šumskom eko-sistemu ona ima važnu ulogu, jer njeno snažno korenje sprečava da kiša i vetrovi speru zemlju sa strmih planinskih padina, dok gusto lišće omogućava da se u zemljištu zadrži neophodna vlaga, što pogoduje klijanju drugih biljaka. Ipak, kada se prenamnoži, počinje da guši svoju okolinu.
- Stručnim praćenjem, koje smo sproveli tokom 2022. i 2023. godine, ustanovljeno je da je obraslost oštrolisne kostrike na Vršačkim planinama porasla za oko 25 posto. Pojedine hrastove šume su čak i potpuno pokrivene tim žbunjem, pa žirevi, kada padnu ispod njegovog lišća, nemaju dovoljno svetlosti da opstanu i da se šuma sama obnavlja. Zato smatramo da više nema potrebe za njenom zaštitom, već za planskim upravljanjem - kaže upravnik Šumske uprave "Vršac" Čedomir Karović, koji će na to skrenuti pažnju nadležnim ustanovama.
Populacija kostrike je na Vršačkim planinama počela značajnije da se povećava od 2010, jer su prethodno, zbog zabrane seče, cvećari masovno prešli na pravljenje venaca od plastične imitacije te zimzelene biljke. To je, međutim, uzrokovalo drugi problem - bespotrebno gomilanje plastike.
Srodnica i dalje ugrožena
NA Vršačkim planinama raste i meka kostrika, koja je u Srbiji takođe pod zaštitom kao ugrožena vrsta. Ona nije uspela da se oporavi kao njena srodnica, jer se njene zelene grane i dalje masovno koriste u aranžiranju buketa i bidermajera.
- Ove biljke nema u uzgoju, bere se isključivo u divljini i prodaje na crno. Nismo dosad zatekli ljude tokom eksploatacije, ali apelujemo i na berače i na cvećare da umesto nje koriste neki drugi dekorativni zeleniš - kaže Karović.
- Rešenje je u kontrolisanoj seči, koja će omogućiti obnavljanje kostrike i hrastovih šuma, a istovremeno zadovoljiti i potrebe za pravljenjem prirodnih venaca, kako bi se plastika izbacila iz upotrebe. To zahteva konstantnu kontrolu na terenu, što naša uprava može da sprovede - ukazuje Karović.
Ova submediteranska biljka, inače, najviše raste na južnoj strani Vršačkih planina. eno širenje može se dovesti i u vezu sa klimatskim promenama, tj. sa pojavom viših temperatura i smanjenjem količine kišnih i snežnih padavina, što joj pogoduje.
Preporučujemo
PREVENTIVNO KOD GINEKOLOGA: U vršačkom selu Uljma organizuju besplatne preglede
19. 03. 2026. u 17:59
DOBRA VEST ZA GRAĐANE ČOKE Pavkov: Potpisan ugovor za zatvaranje nesanitarne deponije
19. 03. 2026. u 17:19
POTPISUJE SE ISTORIJSKI UGOVOR: Vojvodina postaje čvorište Evrope, kreće gradnja gigantske saobraćajnice (FOTO/VIDEO)
PROJEKAT Osmeh Vojvodine obuhvata izgradnju 185 km brze saobraćajnice, sa 46 mostova i 34 nadvožnjaka, čime se smanjuje vreme putovanja.
18. 03. 2026. u 09:30
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
EKSPLOZIV BIO SPREMAN: "Digli bismo u vazduh aerodrom na Grenlandu"
DVA MESECA pre izraelsko-američkog napada na Iran, Danska je bila spremna da oružano brani svoj suverenitet nad Grenlandom.
19. 03. 2026. u 14:12
Komentari (0)