RUDNO BLAGO OD NAJMANJEG SELA STVORILO GRAD: Izložba "Duće la kasa" borskog muzeja, o kulturi stanovanja, na gostovanju u Negotinu
PROŠLOST je na trenutak oživela među eksponatima koji pripovedaju o prvim danima rudarskog Bora i svakodnevnom životu u okolnim selima s kraja 19. i početka 20. veka. Izložba "Duće la kasa", u prevodu sa vlaškog "Idi kući", objedinjuje gradsku i seosku kulturu stanovanja tog vremena, kroz nameštaj, predmete iz domaćinstva, fotografije i priče koje se ne zaboravljaju.
Foto: S.M.Jovanović
Izložbu je priredio Muzej rudarstva i metalurgije u Boru, a njena autorka, etnolog i muzejska savetnica Suzana Mijić, podvlači da postavka donosi "pogled u paralelu dve kulture stanovanja seoske, koja je bila svakodnevica u okolini Bora, i gradske, koja je sa dolaskom Francuza početkom 20. veka donela velike promene".
- Najstariji predmet na ovoj izložbi datira iz 1874. godine i reč je o jednoj preslici. Bor je sve do kraja 19. veka bio najmanje selo u tom kraju, a otkrićem rude vrlo brzo postaje najbogatiji rudnik u Evropi i drugi u svetu. Već 1904. koncensiju dobijaju Francuzi, i počinje nagla izgradnja. Godinu dana kasnije formirano je prvo kolonijalno naselje - kaže Suzana Mijić.
Duh tih promena oličen je kroz pokućstvo prvog direktora borskog rudnika, Franje Šisteka. Masivan, rezbareni nameštaj od punog drveta, tipičan je za tadašnje velike urbane centre, ali ne i maleni Bor koji je početkom 20. veka tek počeo da se razvija.
Foto: S.M.Jovanović
Nova stalna postavka
ETNOLOŠKA zbirka Muzeja rudarstva i metalurgije plod je dugogodišnjeg rada etnologa i konzervatora koji brinu o njoj. U Muzeju ističu da se etnološko blago ovog kraja promoviše široj javnosti kroz izložbe ali i "Katalogom etnološke zbirke pokućstva" koji su nedavno publikovali.
- Ulazimo u drugu fazu nove stalne postavke. Nadamo se da će biti gotova do Dana muzeja, 15. decembra i verujem da će nam biti jedan od najvažnijih projekata u ovoj godini - kaže Dragan Nikolić, v. d. direktora borskog muzeja.
- Naš muzej je 1975. otkupio garnituru nameštaja Franje Šisteka. Nisu baš bili ideološki podobni u to vreme i čamili su u depou. Konzervirani su pre nekoliko godina u Beogradu. Nije sve izloženo, jer su u pitanju glomazni elementi, ali publika može da vidi kakva je to kultura stanovanja bila, na nivou Beograda, Zagreba, Beča u jednom malenom selu u bespuću Crne reke - objašnjava autorka.
Sa jedne strane je raskoš urbanog Bora u prošlosti, sa druge skromnost i praktičnost predmeta seoskog stanovništva. Preslice, tronošci, sofre, kolevke, devojački sanduci za spremu i drugi delove pokućstva i danas svedoče o jednom potpuno drugačijem načinu života. Veliki broj ovih predmeta više se ne koristi, ali su, kako naglašava autorka, dragoceni za razumevanje jedne kulture.
- Teško je raditi izložbu od nekih predmeta koji su bili svakodnevica u ne baš bogatoj sredini kao što je okolina Bora sa 11 sela koja su naseljena vlaškim stanovništvom, a samo je jedno selo srpsko. Ti su predmeti rađeni veoma malo, tek doradom ljudske ruke, kao što su stupe, pive, običan panj koji je izdubljen i korišćen kroz niz generacija. Koristili su se dok se ne unište, potpuno suprotno našem potrošačkom društvu - navodi etnološkinja Suzana Mijić.
Izložbu upotpunjuju arhivske fotografije i podaci o nastanku modernog Bora, pa pored etnografske vrednosti, skreće pažnju i na širi kontekst - nestajanje sela i trajne posledice industrijalizacije. Iza svakog predmeta stoji sudbina ljudi koji su živeli na tom prostoru, u vreme kada se jedno selo pretvaralo u industrijski centar, a seljačka kuća čuvala toplinu i tradiciju.
- Prioritet nam je da nabavljamo predmete iz ugroženih sela, kao što su Krivelj i Oštrelj. Veliki broj predmeta na izložbi potiče upravo odatle. Ljudi se raseljavaju, sela nestaju. Rudarstvo je agresivna i destruktivna grana. Prva koncesija koju je dobio Đorđe Vajfert glasila je na Bor, Krivelj i Oštrelj. Danas, u 21. veku, opet su ta mesta u žiži - podseća autorka izložbe "Duće la kasa" kojom Muzej rudarstva i metalurgije u Boru simbolično podseća na povratak kući, ne nužno fizički, već sećanjem i poštovanjem prema onome što je nekad bilo.
UKRAJINSKI VOJNICI U KLANICI POKROVSKA: "U gradu je pravi pakao, Rusi doveli sve snage koje mogu"
RUSKA pešadija prodrla je u gradske granice jednog od glavnih strateških ciljeva predsednika Rusije Vladimira Putina, preteći da ga opkoli. Ukrajinske specijalne snage uključile su se u borbe u urbanom području.
29. 10. 2025. u 17:43
SAD IZDALE GENERALNU DOZVOLU DO APRILA: Odlažu se sankcije ruskoj naftnoj kompaniji
SJEDINjENE Američke Države su danas izdale tzv. "generalnu dozvolu" kojom se privremeno odlažu sankcije Rosnjeftu u Nemačkoj do 29. aprila 2026. godine, objavilo je američko ministarstvo finansija.
29. 10. 2025. u 16:17
Udala se za 25 leta starijeg čobanina, doživela šok kad je umro
Marsel Amfu je čitav svoj život živeo jednostavno. Njegova kuća nije imala ni struje ni vode. To mu je omogućilo da uštedi ogromne sume novca.
28. 10. 2025. u 21:37
Komentari (0)