UREĐUJU PARK U SLAVU ĆIRILICE: Opština Bajina Bašta primer čuvanja srpske kulture, na klupama ispisuju citate naših pisaca
OPŠTINSKO veće Bajine Bašte prihvatilo je odborničku inicijativu da se u centru grada uredi - Park ćirilice. Pokraj Drine održava se i jedinstvena manifestacija u našoj zemlji "Ćirilična baština", a u neposrednoj blizini, u čuvenom srednjovekovnom manastiru Rača traje prestižna "Račanska povelja".
Panorama Bajine Bašte / Foto Opština Bajina Bašta
Sred aktuelnog stvaranja srpskog novogovora oko koga se "lome koplja", ovaj grad postao je u državi najsvetliji primer čuvanja srpske kulture.
- Reč je o parku u centru Bajine Bašte. U vremenu kada je naše pismo sve manje zastupljeno u svakodnevnoj upotrebi, ćirilica će biti promovisana kroz mobilijar u parku, na klupama će biti ispisani citati naših pisaca, kao i na podlozi dečjeg igrališta. Postavićemo informativne table o istoriji i značaju ćirilice, o čuvenoj račanskoj prepisivačkoj školi, a iz vazduha će se videti da park ima oblik ćirilične grafeme Ć - rekao je Siniša Spasojević, odbornik u Skupštini opštine Bajina Bašta, a park će se graditi na njegovu i na inicijativu Ivana Markovića.
Predsednik opštine Vesna Đurić predložila je da se osnovna škola u Rači uredi i da vremenom preraste u muzej ćirilice.
U Bajinoj Bašti je nedavno, od 21. do 24. maja, održana manifestacija posvećena srpskom jeziku i očuvanju ćirilice, treća po redu "Ćirilična baština".
U manastiru Rača, sve do Velike seobe pod Čarnojevićem, račanski monasi održavali su čuvenu prepisivačku školu, zahvaljajući njima sačuvana su ne samo najznačajnija srednjovekovna dela, već i srpska pismenost i kultura, u najtežim vremenima za narod.
U seobi, račanski monasi poput Jeroteja, Hristifora i Kiprijana, odlaze put Sent Andreje i Fruške gore. U istoriji srpske književnosti, oni su prva generacija srpskih "građanskih pisaca" jer su razvili obrise budućeg srpskog romana, putopisa, čak i aforizma. Oni su izgradili put, kojim je kasnije pod balkanskim nebom zakoračio prosvetitelj Dositej Obradović, u trećoj generaciji naših pisaca.
U vitrinama račanske riznice čuva se fototipsko izdanje prvog srpskog putopisa, bliskog vizantijskom žanru - maritime, "Putešestvije k gradu Jerusalimu" (1721) Jeroteja Račanina. Rukopisi Račana danas su rasuti po Evropi, najviše ih je u beogradskim zbirkama, u Pragu, Zagrebu, Novom Sadu, Bolonji, Sent Andreji, u Cavtatu, na Cetinju...
PAVIĆ I SRPSKI KLADENAC
PISAC Milorad Pavić, jedan od najznačajnijih profesora srpske književnosti 18. veka, zapisao je u manastiru Rača "Nadgrobni zapis 20. stoleću", a posvetio ga je monasima Jeroteju i Kiprijanu.
"Crni nas vetrovi ugnaše u stoleće dvadeseto, kao u duboki kladenac. Po žutom vetru protnusmo se kroza nj, kao na iglene uši. Evo, u zelenom vetru isplovljavamo na drugu stranu. A neki, bogami, ostaše onde navek, u crven vetar zazidani. Nije moguće na širokom vremenu plivati, ako se iz kladenca ne izađe" - zapisao je Pavić.
Bajina Bašta, sudeći po nastojanjima opštinara, našla je najbolji put da se iz kladenca izađe.
Restoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOPreporučujemo
U NOVOM SADU ODRŽANA SEDNICA POKRAJINSKOG ODBORA JS: Puna podrška predsedniku Vučiću
20. 05. 2026. u 18:09
ZBOG PRIKLjUČENjA NA NOVU VODOVODNU MREŽU: Deo despotovačke opštine bez vode
20. 05. 2026. u 12:49
NAJBOLjI U SPORTSKOJ MASAŽI: Pehari i medalje učenicima ćuprijske Medicinske škole
20. 05. 2026. u 12:26
"TREBA ODATI PRIZNANjE VUČIĆU I SRBIJI, MORAMO ZAŠTITI SRBE OD KURTIJA" Montgomeri očitao lekciju medijima u CG o Kosovu i Metohiji
U INTERVJUU za crnogorski "Dan", Vilijam Montgomeri, bivši američki ambasador u SR Jugoslaviji, osvrnuo se na situaciju na Kosovu i Metohiji.
15. 05. 2026. u 13:16
KRAĐA VEKA U NBA! Nikola Jokić ovakvu nepravdu nije zaslužio, bruka i sramota
NBA liga donela je odluku o MVP igraču NBA lige!
17. 05. 2026. u 16:04 >> 16:14
POREKLO VOJINA ĆETKOVIĆA Rođen u Kruševcu, a koreni mu nisu iz Srbije: "Nikada se nisam odricao dedova i pradedova - ponosan sam"
"JESAM, ponosan sam na svoje poreklo."
20. 05. 2026. u 16:57
Komentari (0)