POSLE OSLIKAVANJA IKONA, SVETINJA OTVARA VRATA: Rusko-srpski hram u Banjaluci poprimio konačan oblik
IZGRADNjA Hrama Preobraženja Gospodnjeg u Banjaluci, poznatog kao Rusko-srpski hram, bliži se kraju. Završeni su grubi spoljni radovi, i ostalo je da se uredi unutrašnjost, odnosno da se oslikaju ikone koje bi bile u skladu sa ovim velelepnim zdanjem.
Foto: N.B.
Prizor nad kojim zastaju Banjalučani i svi dugi prolaznici u blizini centra grada, oduzima dah - zlatne kupole hrama i krstovi na njima su postavljeni, pored njih je veća kupola čiji je krov crvene boje. Nakon osveštavanja zvona koje se obavilo jesenas i kome su prisustvovali brojni vernici i zvaničnici, krenulo se u završne radove. Na vratima hrama vijori se srpska trobojka.
- Ne želimo da postavljamo rokove, bitnije je da se svi poslovi odrade precizno i da sve bude jako kvalitetno. Sve ide predviđenom dinamikom i odrađeni su spoljni grubi radovi. Sada sledi kompletno unurašnje uređenje hrama, to podrazumeva i iskonostas. Još nismo doneli odluku da će to biti mozaik ili će biti freskopisan hram. Naravno, potrebno je i da se uradi i kompletan enterijer hrama - rekao je za "Novosti" sveštenik i predsednik Imperatorsko-pravoslavno-palestinskog društva RS Miladin Mitrović.
Iako sveštenik Mitrović nije želeo da precizira brojku, zasigurno je da će hram moći da primi veliki broj vernika. Prema nekim procenama, i 2.000 duša moći će da uđe u hram.
- Nezahvalno je o tome govoriti, svakako biće dobrodošli svi vernici. Hram će imati tri oltara, centralni je posvećen Preobraženju Gospodnjem, levi carskoj porodici Romanov, a desni svetom Savi i Simeonu kao predstavnicima monarhističke tradicije u Srba, odnosno rodu Nemanjića - rekao je sveštenik.
Najveća Saborna crkva
PREMA rečima Alekseja Kapustina, direktora Centra klasične i tradicionalne ahitekture Moskovskog arhitekturnog instituta, visina zvonika rusko-srpske Saborne crkve je oko 80 metara. Kako kaže, Rusko-srpski hram biće najveća Saborna crkva u Banjaluci, pa čak i najveća u zemlji, jer ovako velike crkve nikada nisu izgrađene u Srpskoj.
Pored hrama izgrađen je i kulturno-duhovni centar i biblioteka, u kome će se izučavati i ruski jezik i književnost.
- To je jedan zahtevan projekat. I tu su pri kraju spoljašnji radovi, a ostalo je da se uredi unutrašnjnost. Ovaj objekat će, kao štu mu i naziv kaže služiti za sve aktivnosti i promovisanje duhovnosti, kulture, istorije. Tu će se moći izučavati ruski jezik, u suštini sve što se tu bude dešavalo biće povezano sa ruskom kulturom i istorijom - rekao je on.
Srpsko-ruski hram i duhovno-kulturni centar u Banjaluci gradi se u čast ruskog cara Nikolaja II Romanova. Kao prototip budućeg hrama izabran je nekadašnji Hram čuda Arhangela Mihaila, sagrađen 1358. godine, koji se nalazio u Kremlju i koji je porušen nakon Oktobarske revolucije.
Ova svetinja će predstavljati simbol viševekovnog prijateljstva dvaju naroda, a s druge strane to je hram kroz koji su Srbi napokon, na jedan vidljiv način izrazili svoju zahvalnost ruskom caru Nikolaju II Romanovu, koji je kao što je poznato, ušao u Prvi svetski rat protiv Austrougarske i zaštitio interes našeg naroda na Balkanu. Srbi su i ranije hteli da mu podignu hram, ali spletom okolnosti i prilika, to se nije desilo.
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
VATRENO NA KRIMU: Ukrajina "odsekla" poluostrvo, mostovi sravnjeni - eksplozije i požari na vojnim i infrastrukturnim lokacijama
U NOĆNOM napadu dronovima izbio je požar u rafineriji nafte Afipski u ruskom Krasnodarskom kraju, strateškom energetskom pogonu koji je od početka rata česta meta napada.
11. 06. 2026. u 15:25
ŠEF NEMAČKE VOJSKE IZDAO DRAMATIČNO UPOZORENjE: Evo kada će nas Rusija napasti, moramo biti spremni za borbu
NEMAČKA mora da se pripremi za ruski napad do 2029. godine, ili čak i ranije, izjavio je šef nemačke vojske za Politiko.
11. 06. 2026. u 16:23
NASTAJE NOVA DRŽAVA? Srpske komšije se ujedinjuju sa susedima - za moćnu državu od 22 miliona duša i 272.200 km²
"UNIONISTIČKI pokret je oduvek postojao i on je i dalje živ unutar našeg društva. Nesumnjivo je da je ova diskusija legitiman deo političkog procesa u zemlji. Ja lično nikada ne bih mogao da glasam protiv ujedinjenja."
02. 06. 2026. u 21:24
Komentari (0)