NEUSTRAŠIVI ĆUPRIČANIN NA KROVU EVROPE: Igor Bajčeta, najbolji mladi visokogorac Srbije, popeo se na Monblan (FOTO)

BAŠ kao što je i najavio nakon što ga je Planinarski savez Srbije krajem prošle godine proglasio za najboljeg srpskog visokogorca juniora i najmlađeg Srbina koji se popeo na visinu preko 5000 metara, Igor Bajčeta (19) planinar iz PK „Zubrova“ iz Ćuprije, pre nekoliko dana izveo je svoj prvi uspon na Monblan, najviši vrh Alpa i zapadne Evrope.

НЕУСТРАШИВИ ЋУПРИЧАНИН НА КРОВУ ЕВРОПЕ: Игор Бајчета, најбољи млади високогорац Србије, попео се на Монблан  (ФОТО)

Foto: Privatna arhiva

Ono što ovom alpinističkom poduhvatu daje posebnu težinu je to što je Igor svoj pohod izveo samostalno i to sa mnogo zahtevnije italijanske strane, a ne kao član neke planinarske ekspedicije. Na 4810 metara nadmorske visine popeo se potpuno sam, dok ga je njegov saputnik iz ćuprijskog kluba, Dragan Stojadinović, čekao u planinarskom domu Gonela na 3071 mnv.

- I uspon od doline sa 1500 metara do doma bio je višečasovan i težak. Posebno poslednji kilometar, jer sam se sa kolegom penjao po steni. Prešli smo zajedno prvi glečer, a zatim sam nakon kratkog spavanja u domu uspon na vrh nastavio sam. Krenuo sam otprilike u jedan sat iza ponoći,  u daljini sam samo ispred i iza video svetla drugih planinara koji su takođe imali isti cilj – priseća se svoje velike avanture najmlađi  srpski planinar koji je uspeo da osvoji „Krov Evrope“.

Foto: Privatna arhiva

Priznaje da noćni uspon nije protekao bez straha, ali da je on važan jer održava budnost  u opasnim situacijama. Ipak, nije stigao do tačke koja bi ga primorala da odustane. Na vrh se od doma peo punih osam sati, a vratio se za šest. Glečer je bio prepun ledenih zidova i opasnih pukotina prekrivenih snegom, dubine i do sto metara.

- Do glavnog grebena širokog tek pola metra izlazi se penjanjem uz stenu, tako da je opreznost najvažnija. Posle tog grebena spajaju se obe staze - sa italijanske i francuske strane - a nakon još jednog, zajedničkog, kilometra stiže se na vrh. Francuska ruta je tehnički lakša pa je tu bilo više planinara, od kojih sam neke i snimio kamerom. Što se tiče vrha, to je kupola sa koje se vide tri države i svi ostali vrhovi Alpa preko 4000 metara visine, kao i grad Šamoni u podnožju. Zadržao sam se gore desetak minuta, a zatim počeo spust.

Od svih mogućih pehova, Bajčeta je imao samo jedan. U povratku ga je zadesio pljusak koji mu je potpuno natopio garderobu, a mobilni telefon u džepu plivao je u vodi. Telefon se pokvario, a Igor se samo nada da će uspeti da spasi fotografije. U suprotnom, ostaće mu samo video-zapis kojim je zabeležio tek delić atmosfere sa ovog alpinističkog poduhvata.

Izračunali smo da je ovaj mladi alpinista savladao visinsku razliku od skoro 3300 metara ukupnog uspona. Tek pri silasku sa vrha, po danu, video je surovu prirodu kojom je prvobitno prošao. Sa sobom je nosio kompletnu visokogorsku opremu, a u povratku se sa stena spuštao užetom. Zbog leda, koristio je posebne cipele, dereze. Kompletnu samostalnu ekspediciju, i uspon i spust, završio je za manje od dva dana.

PRELAZAK GLEČERA NAJTEŽI

Zbog skoro potpuno skrivenih pukotina najteži deo uspona, po rečima Igore Bajčete, bio je prelazak glečera. – Nikad ne znate da li se ispod snega krije duboka rupa kroz koju biste mogli da propadnete. Ako uspon na Monblan uporedim sa Kazbekom na Kavkazu, ovaj drugi vrh (5054 mnv) jeste viši, ali je italijanska, takozvana Papina ruta na Alpima opasnija. Italijansku stranu sam zbog toga i izabrao. Volim izazov i baš nijednog momenta nisam sumnjao da ću uspeti.

Igoru je na ovoj opasnoj avanturi čestitao i njegov matični Planinarski klub „Zubrova“ poželevši mu još mnogo sigurnih koraka, savladanih uspona i osvojenih vrhova.

KOLEVKA MODERNOG ALPINIZMA

Planinari za Monblan kažu da je kolevka modernog aplpinizma i jedan od najopasnijih evropskih vrhova kad se penjete sa italijanske strane. I pored toga što su mnogi od njih tu stradali, ova planina svake godine privlači hiljade alpinista. Zanimljivo je da su poslednja merenja pokazala da visina Monblana iz godine u godinu varira za po nekoliko metara, a kao razlog se navode klimatske promene i topljenje glečera.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

LETOVANJE U SRBIJI: Jezera koja opuštaju telo i um od modernog načina života - Odmor za pamćenje!