NEĆETE VEROVATI ŠTA BAŠTINI ZAVIČAJNI MUZEJ U PARAĆINU: Čuvaju školjke stare 400 miliona godina (FOTO)
U ZAVIČAJNOM muzeju u Paraćinu nedavno je urađena revizija paleontološke zbirke koju je, u drugoj polovini devedesetih godina prošlog veka, formirao Predrag Vučković, tadašnji direktor te ustanove.
Foto: Z. Rašić
Utvrđeno je da zbirka broji 2.252 predmeta. Uglavnom su to kosti pleistocenskih sisara koji su živeli na prostoru Balkana i Evrope u periodu od oko 2,5 miliona do 11.000 godina pre nove ere. Atraktivni izloženi deo te zbirke pleni pažnju posetilaca u prizemlju poznate Ružićeve zgrade, prve spratne u Paraćinu, gde se odavno nalazi Muzej.
STENE - NOVI EKSPONATI
ZAHVALjUJUĆI Vesni Vučković, Zavičajni muzej u Paraćinu nedavno je započeo formiranje geološke zbirke koju čine uglavnom stene sa područja opštine Paraćin. Ovi predmeti su svedoci geoloških, klimatoloških promena koje su uticale na formiranje živog sveta i bili su predmet brojnih naučnih radova.
Arheolog Vesna Vučković, muzejski savetnik zadužen za praistorijsku i paleontološku zbirku, ističe da su najstariji fosili amoniti iz perioda od 409 - 66 miliona godina. Oni su živeli u okeanu Tetis koji je tada pokrivao veći deo Evrope. Za ovaj period bi se mogli vezati fosili školjki i puževa.
Foto: Z. Rašić
- Međutim, vremenom sa izdizanjem Karpata, Alpa i Dinarida u periodu između 24 i 20 miliona godina formira Panonsko more. Iz tog perioda potiče fosilizovani morski jež. Već u to vreme područje paraćinske opštine je bilo njegov zaliv, poznat kao Paraćinsko-kruševački zaliv. Vode ovog mora su bile okružene planinskim vencima koji su počeli da se izdižu još pre 280 miliona godina. Ipak, ono po čemu je paraćinski muzej jedinstven u Srbiji jeste nalaz fosilizovane lobanje aligatora, Diplocynodon moraviensis, pronađenog u krečnjačkim stenama iznad sela Popovac. Ovaj endemski rod se iz Afrike tokom mlađeg i srednjeg miocena (16,5 - 15,5 miliona godina) proširio u Evropu i Aziju i taj nalaz je pripadao manjoj životinji, dužine oko tri metra, koja je živela u rečnim ili močvarnim sredinama.
Foto_ Z. Rašić
Po rečima Vučkovićeve, među mnogobrojnim nalazima pleistocenskih životinja ističe se deo lobanje pećinskog medveda (ursus spelaeus). Ova vrsta medveda je živela u Evropi i Aziji. Najčešće su nalaženi u pećinama u kojima su boravili tokom hibernacije - zimskog sna, pa su zbog svog staništa dobili takav naziv.
ZASLUGE PROFESORA JEZDIĆA
OSIM paleontološke, Muzej ima i praistorijsku, antičku, srednjovekovnu, numizmatičku, etnografsku i istorijsku zbirku. Sve one nastale su intenzivnim sakupljačkim i istraživačkim radom posle preuzimanja skromne, ali vredne arheološke zbirke 1977. iz tamošnje OŠ "Radoje Domanović". Školu je tada vodio profesor biologije Momir Jezdić, čovek neiscrpne energije i arheolog amater.
Karakteristična je njihova veličina po kojoj se mogu porediti sa najvećim medvedima današnjice. Iz ove zbirke pažnju privlači i dobro očuvana velika lobanja bizona dimenzija 96,6 puta 165 centimetara, te ostaci mamuta.
- Nedavna analiza paleontoškog materijala nađenog tokom iskopavanja Alovske pećine kod Senja, a koji se čuva u našem muzeju, ukazala je da se sem medveđih kostiju iz perioda pleistocena tu nalazi i ostatak alpskog kozoroga, životinje koja danas živi u Alpima. Kozorog je u ovim predelima boravio tokom poslednjeg glacijala, koji je vremenski okončan pre otprilike 14.000 godina, kada je oko jedne trećine Zemljine površine bilo pod ledom. Ovde treba pomenuti i nalaze zuba nosoroga koji je živeo u umerenoj klimi Evroazije tokom mlađeg i srednjeg pleistocena - otkriva, za "Novosti", Vesna Vučković, najznačajnije sadržaje ove zbirke.
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
ĆERKA DOŠLA KOD ČEDE Vidite šta je uradila Kosu: "Dobio je šta je tražio!" (VIDEO)
ČEDA Jovanović nedavno je otkrio da je počeo da živi sa svojim prijateljam Acom Kosom, a ne krije da mu njegova podrška u životu mnogo znači.
11. 01. 2026. u 09:32
Komentari (0)