"ZLATNI PJER", SABIRNI CENTAR KARIKATURISTA: Vrsti grafičke umetnosti koju proučava 45 godina Vera Vlajić posvetila film

Dragana MATOVIĆ

28. 03. 2023. u 10:05

NA 70. Beogradskom festivalu dokumentarnog i kratkometražnog filma, u četvrtak 30. marta, u Velikoj sali Doma omladine, biće održana svetska premijera animiranog filma "Avanture karikature", sa podnaslovom "Animirana istorija srpske i eh-yu karikature", po scenariju i u režiji Vere Vlajić. Interpretacijom istorijskih događaja od sredine 19. do početka 21. veka, ovaj film pridaje poseban značaj ličnostima koje su ostavile autorske pečate i doprinele razvoju karikature kao umetnosti. U njemu su autori koji su više od 70 godina delili zajednički prostor u državi koja se zvala Jugoslavija.

ЗЛАТНИ ПЈЕР,  САБИРНИ ЦЕНТАР  КАРИКАТУРИСТА: Врсти графичке уметности коју проучава 45 година Вера Влајић посветила филм

moviedrum

Istoričar umetnosti, Vera Vlajić, karikaturu proučava punih 45 godina. Sa Predragom Golubovićem snimila je prvi film 1977. o karikaturama Zuke Džumhura - "U aleji velikana i velikih događaja". Potom je radila još nekoliko: "Iz života Ošišanog ježa" i sa Laletom Bojičićem "Ošišane godine", o karikaturama u vreme raspada Jugoslavije.

Foto: N.Skenderija

Vera VLAJIĆ

- Kada je pre šest godina Filmski centar Srbije raspisao konkurs za filmove sa nacionalnom temom i, prvi put, pored dokumentarnog i igranog, uvrstio i animirani film, poželela sam da napišem scenario o istoriji srpske karikature. Oduvek me je zanimala ta grafička umetnost, njena društvena angažovanost u interpretaciji aktuelnih događaja, ili nekih filozofskih misli, na satiričan, parodičan, metaforičan, podrugljiv način. Karikaturisti su uvek bili raspeti između dnevnopolitičkih događaja i univerzalnih filozofskih vrednosti, i tako su se grafički i na sve druge načine pozicionirali - kaže Vera Vlajić.

moviedrum

 
"Novosti" su prepoznale koliko je kritička misao važna za društvo

Nije joj bilo lako da u mnoštvu materijala napravi selekciju, odabrane karikature, izanimira i ispriča istorijsku priču.

- Najteže je bio da izađem iz obilja, a da se ne ogrešim o karikaturiste koji su ostavili trajan pečat - priča nam. - Prve naše karikature objavljene su polovinom 19. veka u listu "Šaljivac". U prvom humorističkom časopisu u Srbiji Dimitrije Avramović, rodonačelnik srpske karikature, objavljivao je i šaljive tekstove. Ni tad nismo kaskali za svetom, pratili smo trendove i bili na tragu svetskih događaja.

moviedrum

 
PRVI film snimila 1977. o karikaturama Zuke Džumhura

Rediteljka je izdvojila karikature koje su nastajale u prelomnim vremenima za našu zemlju:

- "Politika" je od osnivanja 1904. negovala na prvoj strani karikaturu, a 1922. u ovom listu se zaposlio Pjer Križanić, koji se smatra rodonočalnikom naše političke karikature - kaže Vlajićeva. - Pjer je značajan i za "Večernje novosti", kao i za druge karikaturiste. Naime, 1967. tadašnji glavni urednik Slobodan Glumac i Dragana Savić odlučili su da osnuju nagradu za jugoslovenske karikaturiste sa njegovim imenom. Od tada je nagrada "Zlatni Pjer" postala sabirni centar karikaturista, ili okupljajući elemenat u celoj bivšoj Jugoslaviji i današnjoj Srbiji. Zahvaljujući ovoj nagradi imamo presek jugoslovenske i srpske karikature kroz sve te godine. Da nije bilo arhive nagrade "Pjer" koju dodeljuju "Večernje novosti", ne bismo imali materijal za film. Želim da se zahvalim karikaturisti Toši Borkoviću koji mi je omogućio da dođem do "Pjerove" arhive i gospođi Lidiji Obradović, koja nam je pomogla da dobijemo dozvole da se time bavimo kao produkcija.

Vlajićeva ističe da su "Novosti" od kad su se pojavile kao prvi večernjak negovale karikaturu:

- "Novosti" su prepoznale društveno-politički značaj karikature i koliko je kritička misao važna za društvo. A, karikatura kroz duhovitu naraciju i crtež ukazuje na razne društvene anomalije i probleme. "Novosti" su danas jedan od malobrojnih listova koji i dalje neguje karikaturu. Križanić je govorio da je karikaturista dežurni svog vremena. Kad nemate nekoga ko je dežuran, kad nemate takvu vrstu odnosa prema politici, ljudima koji učestvuju u njoj i prema narodu koji sve to trpi, društvo brzo zapada u samoljublje.

Vlajićeva kaže da ne razume zašto se više ne smejemo:

- Kao da je to postalo svetski trend. Ne sećam se kad sam čula da se neko naglas smeje od srca. Smeh je prognan. Naš čuveni karikaturista, glumac i satiričar Brana Cvetković, kada je osnovao list "Cerekalo" je proučio: "To je to što niste znali, smeh nam fali." U pozorištima komedija gotovo da nema, nema ni satiričnih časopisa. Satira je u novinama po ćoškovima, po dva-tri aforizma i doviđenja, laku noć. Moramo da budemo uštogljeni, zabrinuti, uplašeni. Nije tako samo kod nas.

DARA NIJAGARA U BEOGRADU

U "AVANTURAMA karikature" pojavljuje se u crnoj kratkoj haljini i visokim potpeticama, tamne kose skupljene u konjski rep, oblih bokova, isturenih grudi i tankih gležnjeva, Dara Nijagara, i uzdignute glave šeta beogradskom kaldrmom. Ona je glavna junakinja istoimenog stripa Desanke Dese Glišić, jedne od prvih karikaturistkinja u Srbiji.

- Desa Glišić je prva crtala moderne devojke koje su oponašale Brižit Bardo - kaže Vera Vlajić. - Iako je izašlo samo petnaestak brojeva, na osnovu ovih stripova možemo mnogo da saznamo o tom vremenu.

Dok je radila film, Vlajićeva je zapazila da se teme karikaturista u različitim vremenima ponavljaju.

- To je u filmu vidljivo - kaže nam. - Posle Prvog svetskog rata borci iz rata su i na karikaturama postajali prosjaci, dok su se profiteri bogatili. Država je ležala na leđima radnika i seljaka. U vreme SFRJ, od Ljubljane do Skoplja različiti karikaturisti imali su iste teme, od samoupravljanja do rasprava o društvenom sistemu.

TITO ZABRANIO ŠIŠANjE JEŽA

MEĐU karikaturama u filmu se nalazi i jedna neobjavljena iz 1986, na kojoj zemlja Jugoslavija puna ljudi pada u vodu.

- Do tada se prikrivenim aluzijama govorilo o raspadu. Na ovoj karikaturi je prvi put prikazano kako sve odlazi "doviđenja" - kaže Vera Vlajić. - Posle Drugog svetskog rata izašlo je nekoliko karikatura na kojima je prikazan Tito. Na jednoj iz 1945, posle Titove posete redakciji "Ošišanog ježa", Broz se rukuje sa ježom i kaže mu: "Čujem da neki hoće da te šišaju. Nemoj to da dozvoliš." Od tada je časopis "Ošišani jež" bio samo "Jež". Većina karikatura velikog vođe, nastala je kada ga više nije bilo. Karikaturisti su često posle 1980. crtali Titove portrete.

Karikaturisti su se i u vreme NATO agresije šalili, posebno sa ulovljenim "nevidljivim" u Buđanovcima. U "Avanture karikature" je ušao upečatljiv crtež na kome tadašnji američki predsednik Bil Klinton drži daljinski upravljač, na televiziji bombe na sve strane, a naslov je: "Na zahtev gledalaca Si-En-Ena bombardovanje se nastavlja."

- U 21. veku pojavile su se nove zvezde, poput EU u koju bi neke zemlje da uđu vireći kroz ključaonicu, dok su druge već izašle. Na kraju filma se pojavljuje nevidljiva pošast koja je napala planetu - kaže Vlajićeva.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna