GLASOVI HEROJA IZ BIVŠE JUGOSLAVIJE: U rimskom Nacionalnom muzeju otvorena izložba posvećena onima koji su ginuli za ideje (FOTO)
NACIONALNI Muzej umetnosti 21. veka “MAXXI” u Rimu otvorio je danas vrata, posle višemesečnog "zaključavanja" u Italije, izložbu pod nazivom “Veći od mene – Herojski glasovi iz nekadašnje Jugoslavije”.
Foto: M.O.
Jedan ogroman i spektakularan rezime od preko 100 dela, radovi 60 umetnika sa prostora nekadašnje Jugoslavije, u svojoj sveukupnosti snažno podsećanje na ono što su stvarali nevidljivi heroji i poruka o ponovnom razmišljanju na temu heroizma onih koji su nekada ginuli za ideje koje su nosile dobrobit kolektivu a bez želje za ličnom koristi, a šta je danas ostalo od takvog žrtvovanja.
Kustos izložbe Zdenka Badovinac, osmislila je ideju koju je podelila u 8 poglavlja,onako kako se i razvijalo društvo i umetnost i dokle se stiglo danas u onome u šta je čovek verovao.
- Kada čovek veruje on ima tu moć da umre da bi napravio nešto veliko,a od 90-ih godina od pojave nacionalizma ljudi nisu bili više heroji, postajali su žrtve, nije se umiralo zbog ideala - poruka je priređivača Zdenke Badovinac koja je govorila ekskluzivno za “Novosti”, a koja je tako i svrstala ideje umetnika i onoga što su ponudili za izložbu.
Četiri poglavlja sa naslovima “Sloboda”, “Jednakost”, “Bratstvo” i “Nada” “to je ideja jedne sile heroja, običnih ljudi, a druga četiri naslova “Rizik”, “Jedinka”, ”Različitost”, “Metamorfoze” vrednosti su sile koja nam je nametnuta, u osnovi je kapital, proizvod i korist, sa pitanjem u šta čovek danas treba da veruje - objašnjava kustos.
Nije moguće pobrojati 60 imena i 100 dela, crteža, slika, moderne skulpture, video zapisa, pomenimo samo neka od imena umetnika koji su se opredelili za sećanje na da nekada su heroji donosili slobodu, ginuli za ideju, onu kolektivnu kao što su“Udruženje Kurs”, Milica Tomić, kada se borilo za jednakost, radovi Sanje Iveković, Marte Popivoda i Ane Vujanović, Želimira Žilnika, Marine Abramović. Igor Grubić i Mirko Tadić izneli su radove vere u Bratstvo ili radovi stvaranja nečega što je bila Nada Janeta Čalovskog i Davida Maljkovića.
A onda je stiglo drugo vreme Rizik (kojeg predstavlja izuzetan rad Siniše Ilića, ogromno platno, Individualizam, Različitost koja donosi mržnju (izbeglice), ostaje samo nada u moć Metamorfoze, delo Jože Baršija, šta donosi neoliberalizam, da li restaurirati Plečnikovstadion u Ljubljani i komercijalizovati prostor novcem nekog bogataša da bi se potom izvlačio kapital, podvrgnuti svetoj sili kapitala, ili ga ostaviti kao istorijsku priču i umetničko delo a graditi izvan tog prostora.
Kolika je snaga umetnosti, ideja umetničke tvorevina i koliko snažna poruka današnjem društvu i carstvu koje se zove kapital, koliko je ironije, besa, što je nestala zajednica koja je bila zajedničko dobro, dobra su stvarale snage gledajući ga kao zajedničko, nije se gledalo na sopstveni ego, rizikovao se život u ime principa koji se zvaosveukupno i apsolutno, ljubav, životni kredo, ideja, vera….
Videti ovu izložbu, koja je otvorena do 12. septembra, ogroman je poklon onome ko ima volju da razmišlja da li je još moguće u današnjem svetu dati dokaza o hrabrosti u ime poboljšanja socijalnih uslova ili je to utopija, da li je moguće zaštita prava radnika, da li smo zaboravili na postavljanje onih prostora dostupnim svima, funkcionalnim svima, podsećajući i na odnos čoveka sa prirodom i posledicama njenog razuzdnog iskorišćavanja.
Preporučujemo
"RAZOČARANI SMO": Rim se oglasio o proterivanju italijanskog diplomate iz Moskve
26. 04. 2021. u 17:18
RUSIJA PROTERUJE ITALIJANSKOG DIPLOMATU: Stigao odgovor Moskve na poteze iz Rima
26. 04. 2021. u 12:35
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (1)