TROPSKE NOĆI BEZ "KLIME": Nesnosne vrućine, poput onih koja vladaju ovih dana, "tope" Pariz, ali grad čuva tradiciju

Činjenica da su se posle Drugog svetskog rata Parižani s pijetetom odnosili prema nemačkom vojnom guvereneru francuske prestonice Ditrihu fon Kolicu za koga se priča da je odbio Hitlerovo naređenje da sravni sa zemljom Grad svetlosti, ispredajući o njemu svakojake legende, dovoljno govori o tome koliko su žiteljima metropole na Seni, s pravom, važni zidovi jednog od najlepših gradova na svetu.

ТРОПСКЕ НОЋИ БЕЗ КЛИМЕ: Несносне врућине, попут оних која владају ових дана, топе Париз, али град чува традицију

Foto: Goran Čvorović

Ovih dana, kada se živa na termometru opasno približava četrdesetom podeoku, u drugom i dugom talasnom udaru u poslednjih mesec dana, priča o ljubavi prema arhitektonskom nasleđu ponovo dolazi do izražaja.

Možda će nekome zvučati čudno, ali spoljnu jedinicu rashladnog uređaja nemoguće je videti na pariskoj fasadi. S ulične, bočne ili dvorišne strane, svejedno. Isto pravilo važi i za periferiju prestonice. Nema tog solitera u Sen Deniju ili nekom drugom okolnom gradiću, koje bi mogla da "ukrasi" klimatizator. Ne prolazi ni to da se "sakrije" na terasi. U principu, zakonom nije zabranjeno, ali dobiti dozvolu od saveta stanara za takav naum, ravno je poduhvatu da na čuvenoj osmanovskoj fasadi sagradite dodatni balkon. 

Izgled grada je strogo kontrolisan. Još u 19. veku, za vreme barona Osmana, zahvaljujući kome Pariz izgleda onako kakvim ga poznajemo, uvedena su pravila koja su povezivala visinu zgrade sa širinom bulevara. Zato danas u mnogim četvrtima postoje zgrade sa 5 do 7 spratova sa gotovo istom visinom venca i krova.

Posle izgradnje Kule Montarnas visine 210 metara početkom sedamdesetih godina, javnost je burno reagovala, pa je Pariz dodatno pooštrio ograničenja za visoke zgrade u samom centru. Neki izuzeci mogu da se primete uz Senu u 15. arondismanu, u blizini perifernog puta u 13. kvartu, ili, naročito, u poslovnoj zoni Defans koja se formalno nalazi van administrativnih granica Pariza.

U većem delu grada, maksimalna visina stambenih zgrada je oko 37 metara, što odgovara približno spratnosti od 10 - 12 etaža, u zavisnosti od visine plafona. U mnogim tradicionalnim četvrtima praktična visina novih objekata je i manja.

Postoji i nepisano pravilo koje Parižani često pominju, a to je da sa mnogih tačaka u gradu treba da ostanu vidljivi spomenici poput Ajfelove kule, Trijumfalne kapije ili Panteona. Zbog toga se veoma pažljivo kontrolišu novi projekti koji bi mogli da naruše istorijsku siluetu grada, uz očuvanje karakterističnih fasada na kojima, pogađate, neće biti klima-uređaja. 

HLAĐENjE U TRŽNOM CENTRU

Vlasti savetuju građanima, naročito starijim i zdravstveno osetljivim kategorijama, da se rashlađuju i borave u svežijim prostorijama, ali u to ne ubrajaju mogućnost da se u stanovima ugrade "erkondišni". Beg u rashlađenu prostoriju podrazumeva odlazak u biblioteku ili neki od tržnih centara koji imaju centralne rashladne sisteme sa cevima na krovovima.

Parižani se, zbog ljubavi prema sopstvenoj arhitekturi, ovih dana u sopstvenim stanovima kuvaju u tropskim vrućinama. Pregrejani kvartiri iznad uzavrelih avenija nakupe toplotu koja noću ne spada ispod 30 stepeni. Dovijaju se stanari na različite načine, uključuju ventilatore, prave promaju, tuširaju se hladnom vodom, uskaču u gradske fontane, odskora i u Senu, ali o fiksnom klima-uređaju ne smeju ni da razmišljaju. Eventualno, pokretni "pingvin" ponekad može da premosti problem. Ovih dana ih odavno nema u rafovima prodavnica jer su prosto razgrabljeni.

Svet se menja, planeta se pregreva, ali Pariz čuva tradiciju. Doživeo je ovaj grad proteklih godina nekoliko veoma jakih toplotnih udara. Bilo je i puno preminulih od posledica vrućine. Posebno se pamti 2003. godina, kada su se beton i asfalt usijali. Zabeleženo je oko 15.000 dodatnih smrtnih slučajeva, uglavnom među starijim osobama. Toliko je ljudi preminulo da su mrtvačnice bile preopterećene, a za beživotna tela korišćena su i rashladna skladišta u okolini Pariza.

U francuskoj prestonici je 25. jula 2019. izmeren apsolutni rekord u vrućni od 42,6 stepeni Celzijusa. Francuska je tada imala dva velika talasa vrućine, u junu i julu. Procene Ministarstva zdravlja govorile su o blizu 1.500 dodatnih smrtnih slučajeva zbog vrućine. Iako je bilo toplije nego 2003, opomene iz tog doba uticale su na promenu navika koje su spasile mnoge živote.

Leto 2022. bilo je najtoplije u savremenoj Francuskoj. Procenjuje se da je tada u celoj zemlji preminulo oko 5.000 ljudi zbog prekomerne toplote. Pariz je i tada imao više perioda sa temperaturama blizu 40 stepeni ili iznad toga, sa serijom tropskih noći. Ali, klima-uređaji i dalje ostaju nedosanjan san za sve one koji bi da u tako ekstremnim situacijama rashlade svoj stan.
 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

SPAVAO BIH S NJOM I OŽENIO JE! Skandal premijera Australije sa Kajli Minog - oženio se pre 6 meseci, a sad se izvinjava

"SPAVAO BIH S NjOM I OŽENIO JE!" Skandal premijera Australije sa Kajli Minog - oženio se pre 6 meseci, a sad se izvinjava

AUSTRALIJSKI premijer Entoni Albaneze uputio je nedvosmisleno izvinjenje zbog komentara o pop zvezdi Kajli Minog koje je prošle nedelje izneo tokom gostovanja u jednom podkastu. Njegove izjave izazvale su talas osuda, a kritičari su ih nazvali „potpuno neprimerenim” i poručili da „omalovažavaju funkciju premijera”, piše Bi-Bi-Si.

06. 07. 2026. u 18:21 >> 18:21

Komentari (0)

GODINAMA JE NA MUZIČKOJ SCENI: Znate li čime se Ana Nikolić bavila pre nego što je postala pevačica?