PUKLA SARADNJA IZMEĐU PARIZA I BERLINA: Propao projekat vredan 100 milijardi evra

Pariz ne krije razočaranje, a Berlin se našao u beznadežnoj poziciji.

ПУКЛА САРАДЊА ИЗМЕЂУ ПАРИЗА И БЕРЛИНА: Пропао пројекат вредан 100 милијарди евра

Foto: JULIEN DE ROSA/AFP/Profimedia

Francuska i Nemačka su zvanično odustale od planova za zajedničku izgradnju borbenog aviona sledeće generacije, projekta poznatog pod skraćenicama FCAS i SCAF.

Odluka o potpunom prekidu veza dolazi nakon dubokih, nepremostivih industrijskih i političkih neslaganja. Ovaj kolaps predstavlja možda do sada najozbiljniji udarac viziji francuskog predsednika Emanuela Makrona o stvaranju vojno nezavisnog kontinenta, izveštava Politiko.

Krah ovog megalomanskog programa, čija je vrednost procenjena na najmanje 100 milijardi evra, živopisno ilustruje koliko je teško naterati evropske sile na saradnju na složenim vojnim projektima. Sve se to dešava u najgorem mogućem trenutku, u vreme otvorenih pretnji Moskve i opravdanih strahova za pouzdanost i stabilnost saveza sa Sjedinjenim Državama.

Foto: Profimedia/ Blondet Eliot/ABACA, Shutterstock EditorialShutterstock Editorial

Makron i nemački kancelar Fridrih Merc su došli do obostranog zaključka da kompanije koje su u pitanju jednostavno ne mogu da se dogovore o izgradnji zajedničkog aviona. Prema rečima visokopozicioniranih izvora u nemačkoj vladi, Merc je stoga zvanično savetovao Makronu da ne nastavlja sa razvojem ovog aviona.

Sve počelo velikim ambicijama

Ambiciozni projekat, kome se kasnije pridružila i Španija, pokrenuli su 2017. godine Emanuel Makron i tadašnja nemačka kancelarka Angela Merkel. Plan je bio da novi sistem šeste generacije do 2040. godine potpuno zameni nemački Jurofajter i francuski Rafal i postane okosnica evropskih vazduhoplovnih snaga.

Međutim, program je godinama paralizovan zbog ogorčenog rata za prevlast između francuskog giganta Dassault Aviation i nemačko-španskog konzorcijuma Airbus Defence and Space.

dts Nachrichtenagentur / imago stock&people / Profimedia

Svi su želeli da kontrolišu ključne tehnologije i donose konačne odluke o budžetu i dobavljačima. Pored samog aviona, projekat je trebalo da uključi flotu naprednih dronova za praćenje i takozvani "borbeni oblak" – digitalni nervni sistem koji bi koristio satelite i veštačku inteligenciju za umrežavanje svih komponenti na bojnom polju.

Rat sujete: Kako su se Erbas i Daso sukobili

Mesecima su izvori u diplomatskim krugovima u Berlinu i Parizu tvrdili da je projekat zapravo klinički mrtav. Sukob je eskalirao kada je Daso, proizvođač francuskog Rafala, ultimatumom zahtevao apsolutno vođstvo u razvoju aviona. Prema njihovoj ideji, Erbas bi bio samo običan podizvođač sa ograničenim uvidom u dizajn.

Erbas je kategorično odbacio takav pristup, tvrdeći da bi to program partnerstva pretvorilo u isključivo francuski projekat finansiran nemačkim i španskim poreskim novcem.

Foto: Geoffroy Van der Hasselt/AFP/Profimedia

 

ored industrijske sujete, ulogu su igrale i nepremostive taktičke razlike u samom dizajnu. Pariz je insistirao na lakšem avionu koji bi mogao da poleti sa svojih nosača aviona, dok je Berlin tražio masivniji, teži avion sa većim dometom, optimizovan za vazdušnu nadmoć nad evropskim tlom.

Kao kompromis, Berlin je u jednom trenutku predložio izgradnju dva potpuno različita aviona, ali je to bilo finansijski i logistički neprihvatljivo za Pariz, piše France24 .

Francuska politička elita nije krila svoje razočaranje, a Sedrik Perin, predsednik odborskog odbora u francuskom Senatu, otvoreno je prokomentarisao da samo Emanuel Makron i dalje slepo veruje u opstanak ovog projekta i da je bolje doneti ovu odluku što je pre moguće kako se ne bi gubilo dodatno vreme i novac.

Spora smrt evropske vojne industrije

Međutim, nemačka strana naglašava da potpuni kolaps aviona ne znači nužno kraj svake saradnje. Pariz i Berlin će pokušati da spasu barem razvoj dronova i pomenutog digitalnog sistema.

Foto: Romantiche/Alamy/Profimedia

Ministarstva odbrane obe zemlje dobila su zadatak da do samita u julu razviju novi plan saradnje usmeren na nekoliko realnih i relevantnih sporednih projekata.

Ali kritičari upozoravaju da je ovaj debakl samo poslednji u dugom nizu neuspeha u zajedničkoj evropskoj odbrani. Poslednjih godina, zajednički francusko-nemački planovi za razvoj pomorskih patrolnih aviona, novog supertenka i modernih artiljerijskih sistema doživeli su sličnu sudbinu.

Francuska se takođe tiho povukla iz višenamenskog projekta Eurodrone, ostavljajući Nemačku, Italiju i Španiju u potpunom neizvesnosti.

Gde će Berlin sada tražiti partnere?

Foto: Prisma Archivo, PRISMA ARCHIVO / Alamy / Profimedia

Nakon ovog teškog odbrambenog razvoda, Nemačka se nalazi u izuzetno nezavidnom položaju. Opcija spajanja sa konkurentskim projektom GCAP, koji su zajednički razvili Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija i Japan, teško je sprovesti jer je taj program već duboko strukturiran i u njemu nema mesta da novi teškaš ponovo zahteva svoja prava suodlučivanja.

Još jedna teoretska opcija je švedski Saab, sa kojim Erbas ima dobre odnose. Međutim, vojni stručnjaci napominju da su Šveđani istorijski razvijali manje, lakše i jeftinije lovce, što je u potpunoj suprotnosti sa robusnom mašinom koja je Berlinu potrebna za odbranu istočnih granica NATO-a.

Zavesa je tako spuštena, a Evropa je još jednom bolno dokazala da su nacionalni interesi, politički prestiž i profiti domaćih kompanija i dalje daleko ispred zajedničke evropske bezbednosti, zaključuje Politiko.

(Politiko)

BONUS VIDEO: "BDP NAM JE MEĐU NAJVIŠIMA U EVROPI": Ekonomska novinarka pohvalila privredu Srbije na Šolakovoj TV

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

SRAM VAS BILO! Fudbaleri Švajcarske DŽaka i Rodrigez provocirali - pokazivali albanskog orla pred Mundijal