PRETE LI TIRANI IRANSKE RAKETE?: Sajber napad na albanski parlament u jeku rata Amerike i Izraela protiv Teherana

Ивана Станојевић
Ivana Stanojević

16. 03. 2026. u 14:25

U JEKU rata na Bliskom istoku koji protiv Teherana vode SAD i Izrael, dogodio se sajber napad na IT infrastrukturu albanskog parlamenta. Odgovornost je preuzela hakerska grupa "Domovina pravda", za koju se tvrdi da je povezana sa Teheranom, što je dodatno zaoštrilo ionako prenapregnute odnose Irana i Albanije, koja se nije prvi put našla na meti hakera. I prethodnih godina, dešavali su se sajber napadi na ključne albanske institucije, među kojima je bila i vlada.

ПРЕТЕ ЛИ ТИРАНИ ИРАНСКЕ РАКЕТЕ?: Сајбер напад на албански парламент у јеку рата Америке и Израела против Техерана

Printscreeen/Jutjub/Al Džazira

Sajber udari su, navodno, izvođeni kao odmazda što se u kampu Ašraf-3 kod Drača nalaze pripadnici najveće iranske opozicione grupe Mudžahedin-e-Kal (MeK), odnosno, Narodni mudžahedini Irana. Pre četiri godine, posle hakerske ofanzive za koju su vlasti u Tirani optužile Teheran, Albanija je prekinula diplomatske odnose sa Iranom, a osoblju je dat rok od 24 sata da napusti zemlju.

Zbog situacije na Bliskom istoku i činjenice da Albanija pruža utočište iranskim mudžahedinima, najnoviji incident, uznemirio je tamošnju javnost i otvorio pitanje da li postoji opasnost i od raketnog napada na Albaniju, navodi Raša tudej.

Premijer Albanije Edi Rama je poručio da će Albanija glasati za rezoluciju kojom se Iran proglašava sponzorom terorizma, a Iranska revoluconarna garda (ITRC) i Hezbolah, terorističkim organizacijama. EU je već ranije stavila IRGC i Hezbolah na crnu listu. Rama je, govoreći o riziku u od potencijalnog raketnog napada, istakao da je Albanija članica NATO.

Povodom potencijalne ugroženosti Albanije, jer su tamo našli sklonište pripadnici MeK, reagovala je i ambasada SAD u Tirani, saopštivši da se, kao saveznici, Albanija i SAD redovno usaglašavaju po pitanju bezbednosti. Mediji sa sedištem u Tirani podsetili su na to da je Teheran najavio da će evropske i druge zemlje biti legitimne mete, ukoliko se uključe u rat protiv Irana na strani Izraela i SAD. Pozivajući se na saopštenja Iranske revolucionarne garde (IRGC) na Telegramu, preneli su da je, u tom kontekstu, pomenut i kamp Ašraf-3 u Menezu. Oglasilo se i taj kamp, poručivši da je reč o propagandi.

- Vesti o potencijalnom napadu na Ašraf-3 su obična propaganda iranskog režima i ne zasnivaju se na činjenicama. Cilj je da izazovu paniku i haos u Albaniji. Potpuno je jasno da Iran ne poseduje rakete koje bi mogle da pogode Albaniju - naveo je Ašraf-3.

Panika u Albaniji i van njenih granica nije nastala slučajno, kao potencijalne mete Irana u tamošnjoj javnosti pominju se američka baza Bondstil kod Uroševca na Kosovu i Metohiji i kamp Ašraf-3 u Albaniji.Poznato je da Iran poseduje neke varijante raketa koje imaju domet od 2.000 do 3.000 kilometara ("horamšahr-4", "emad", "šahab-3", "sedžil"), a vazdušna udaljenost iransko-iračke granice od Albanije je 2.500 kilometara.

Bivši komandant albanske ratne mornarice Artur Mučolari ocenio je da nema mesta panici što se Albanija nalazi na "granici udaljenosti", kao i da bi, u slučaju lansiranja raketa, one morale da prođu kroz grčki i turski vazdušni prostor.

U albanskoj javnosti postoje i drugačija mišljenja, pa bivši komandant elitne jedinice albanskih oružanih snaga Komando Arben Ćuko smatra da Albanija mora da ojača PVO kapacitete i da preispita nacionalnu bezbednosnu strategiju. Ćuko smatra da Iran u ovom trenutku ima druge probleme koje treba da rešava i da među njima nije iranska opoziciona grupa, izolovana u Albaniji.

- Iz strateške perspektive, ova grupa nije meta Irana, ali postoji tehnička mogućnost da Teheran lansira rakete koje mogu da pogode Evropu - smatra Ćuko.

Organizacija" "Mudžahedin e Kalk" broji oko 5.000 i 10.000 članova širom sveta, prema navodima Stejt departmenta. Njihovo ime znači "Narodni mudžahedini Irana". MeK su 1965, osnovali levičarski iranski studenati, povezani sa Slobodarskim pokretom Irana, da bi se suprotstavili šahu Rezi Pahlaviju. Američki izveštaji iz vremena kad je MeK predvodio Masud Radžavi u Iraku, sugerišu da je grupa više podsećala na kult.

Radžavi je potom nestao, a vođstvo je preuzela njegova supruga. Posle američke invazije na Irak, došlo je i do promene u odnosu Zapada prema pripadnicima ove grupe koji su prepoznati kao potencijalno oružje u sukobu sa Islamskom republikom. Kako navode mediji, grupa je dobila utočište u Albaniji zahvaljujući tome što je bivši predsednik i tadašnji premijer Albanije Salji Beriša, 2012, prihvatio predlog tadašnje američke državne sekretarke Hilari Klinton da primi prvih 200 članova MEK iz Iraka.

Vlasti u Tirani, prvo su najavile da će pripadnike MeK prihvatiti samo privremeno, ali su SAD, u međuvremenu, uvećale svoju pomoć, pa je Albanija postala domaćin i saveznik MeK. Danas više niko ne postavlja pitanje ko je sa Amerikom tamo posadio tikve i za koliko novca, već da li će se one Albancima olupati o glavu, komentariše RT.


Oko 3.000 "izdajnika Irana"

MEDIJI na albanskom jeziku navode da se danas u Albaniji nalazi oko 3.000 mudžahedina. Kamp u Manazu, često su posećivali visoki američki zvaničnici. Bivši iranski duhovni vođa Ali Hamnei je pre pet godina, posle iranskog napada na dve američke baze u Iraku, govorio je o "jednom malom, ali zlom evropskom mestu, u kom Amerikanci sarađuju sa izdajnicima Irana protiv Islamske Republike", aludirajući na Albaniju u kojoj su se nalazili pripadnici MeK. Reagovao je tadašnji predsednik Iljir Meta, istakavši da Albanija nije zla, nego demokratska zemlja.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ZAPAD U ŠOKU! Ne može da veruje šta je Rusija upravo uradila