NOVI SISTEM ULASKA I IZLASKA IZ ŠENGEN ZONE: Sistem je stupio na snagu u nedelju 12. oktobra

Milica Ostojić

12. 10. 2025. u 21:00

ZBOGOM pečatima u pasošu, sve postaje kompjuterizovano za putnike van Šengenske zone, a koji će morati da ostave biometrijske podatke, uključujući otiske prstiju, skeniranje irisa i prepoznavanje lica i koji se beleže sa podaciam iz pasoša, da bi ušli u zemlje EU. To predstavlja značajan korak ka povećanoj kontroli spoljniih granica EU koju sada zahteva većina zemalja članica.

НОВИ СИСТЕМ УЛАСКА И ИЗЛАСКА ИЗ ШЕНГЕН ЗОНЕ: Систем је ступио на снагу у недељу 12. октобра

Foto: Profimedia/Ilustracija

Novi sistem će se primenjivati na granicama 29 zemalja učesnica Šengenskog sporazuma: zemalja EU, kao i Islanda, Norveške, Lihtenštajna i Švajcarske. Nova mreža kamera i softvera biće  postepeno uvođena širom Evrope. Očekuje se da će biti potpuno operativna do 10. aprila 2026. godine.

U Italiji je najavljeno da će aerodromi Fjumučino i Malpensa kao i luke u Đenovi i Čivitavekji odmah primeniti novi sistem, čija je skraćenica EES, na sve građane van EU koji ulaze u Šengen na kratak boravak, to jest maksimalno 90 u periodu od 180 dana, i to ne u pojedinačnim već u svim zemljama Šengen zone.  

Pošto je ovo sistem koji ranije nije bio korišćen, svako ko ulazi u EU mora se registrovati i na namenskim automatizovanim terminalima pri prvom ulasku, odgovarajući na četiri obavezna pitanja. Podatke će čuvati agencija EU-Lisa, koju je osnovao Brisel 2011. godine sa sedištem u Talinu i ostaju deponovani tri godine. Deca mlađa od 12 godina su izuzeta.

Sistem izlaska/ulaska dolazi posle bezbednosnih mera koje su Evropska komisija i 27 država članica uvele u vezi sa migracionom potikom. Cilj je da se smanji prisustvo ilegalnih migranata na Starom kontinentu, a istovremeno pokušava da se zaustavi sve češće pribegavanje suspenziji Šengena od strane pojedinačnih vlada.

„Moramo učiniti sve što je moguće da sprečimo teroriste i migrante da ilegalno uđu. Neophodno je održavati efikasnu kontrolu državljana trećih zemalja koji ulaze u Šengenski prostor kako bi smo mogli da ojačamo bezbednost na spoljnim granicama EU, naglasio je Rasmus Stoklund, ministar za migracije Danske, koja predsedava EU.

Međutim, postoji zagonetka vezana za sistem ulaska/izlaska, naime potencijalni redovi na graničnim kontrolama posle iskrcavanja iz aviona. Na aerodromu Fjumičino postavljeno je preko 200 kioska gde se putnici mogu registrovati.

Počev od 12. oktobra to će uticati, po procenama, na 10 posto putnika koji dolaze ili odlaze iz zemalja van EU. U narednim mesecima protok će rasti. Ali neki bi to mogli da prihvate sa manje naklonosti nego što se očekivalo, poput britanskih putnika, primoranih da se podvrgnu biometrijskim proverama, delimično zbog Bregzita.

Novi sistem samo je deo paketa kojim Brisel namerava da dvostruko zaključa spoljne granice EU od ilegalnih tokova. Stupanje na snagu novog biometrijskog sistema otvara put Paktu za Mediteran, koji će Komisija predstaviti sledećeg četvrtka, a pored ostalih sektora na planu stabilnosti i razvoja, baviće se i ojačavanjem strateških mogućnosti za obnavljanje i ojačavanje diplomatskih odnosa sa Jugom. 

Sve zajedno, to predstavlja jedan od prioritetnih ciljeva koje je Ursula fon der Lajen postavila za prvi deo svoga mandata, a osnovna filozofija je prilično slična onoj koja stoji iza EES-a: zaustavljanje ilegalnih migranata koji se već nalaze u severnoafričkim lukama.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

HALIDU U ČAST: Okupili se Beograđani na Skadarliji (VIDEO)