STRUČNJACI OBJASNILI: Zašto megazemljotres na Kamčatki nije uzrokovao katastrofalni cunami?
Geofizički institut Ruske akademije nauka nastaviće da prati pogođeni region jer se očekuje da bi naknadni potresi mogli trajati i do mesec dana.
Foto: Profimedia
Zemljotres jačine 8,8 stepeni pogodio je istočni deo Rusije u sredu u 11:25 po lokalnom vremenu, izazvavši veliku zabrinutost za priobalne oblasti širom Pacifika. Milioni ljudi evakuisani su iz ugroženih zona, strahujući od katastrofalnih cunamija.
Radi se o jednom od najjačih zemljotresa ikada zabeleženih, ali je današnji cunami, iako je naneo štetu, bio znatno blaži od očekivanog. Kako je to moguće?
Pacifički „vatreni prsten” i zašto je Kamčatka toliko podložna zemljotresima
Poluostrvo Kamčatka nalazi se u okviru takozvanog Pacifičkog vatrenog prstena — područja posebno podložnog snažnim zemljotresima. Površinski slojevi Zemlje podeljeni su na tektonske ploče koje se stalno kreću jedna u odnosu na drugu. Pacifički vatreni prsten je pojas takvih ploča koji okružuje Tihi okean. Prema podacima britanske Geološke službe, čak 80 odsto svih svetskih zemljotresa događa se upravo duž tog pojasa.
U priobalju Kamčatke, Pacifička ploča se kreće ka severozapadu brzinom od oko osam centimetara godišnje. Iako ta brojka ne deluje veliko, to je u geološkom kontekstu veoma brzo. Tu ploča dolazi u kontakt sa manjom Ohotskom mikropločom.
Kako je Pacifička ploča okeanska, sastavljena je od gušćih stena i „tone” ispod lakše kontinentalne mikroploče. Tokom tog procesa, ploča se zagreva i počinje da se topi, ali taj proces nije gladak. Ploče se često „zaglave”, što stvara trenje i energiju koja se može akumulirati hiljadama godina, a zatim se u trenutku oslobodi. Upravo se ta pojava naziva megazemljotresom.
- Kod takvih zemljotresa, pomeranje raseda proteže se stotinama kilometara, što izaziva veoma snažnu magnitudu - objasnio je za BBC dr Stiven Hiks, seizmolog sa Univerziteta u Londonu.
Kako nastaje cunami i zašto nije uvek razoran
Naglo pomeranje ploča može izmestiti veliku količinu vode, stvarajući cunami koji se potom širi ka obali. Na otvorenom moru cunami može putovati brzinom većom od 800 kilometara na sat, približno kao putnički avion. Tada talasi često ne prelaze ni jedan metar visine, ali kad stignu blizu obale, usporavaju na 30 do 50 kilometara na sat i njihova visina naglo raste.
Ipak, snažan zemljotres ne mora uvek da znači i katastrofalan cunami. Današnji cunami na istočnoj obali Rusije doneo je talase visine do četiri metra.
- Visinu cunami talasa dodatno određuje i oblik morskog dna i obale. Pored toga, gustina naseljenosti priobalja takođe igra važnu ulogu u proceni štete - istakla je za BBC prof. Liza Meknil sa Univerziteta Sautempton.
Zašto je dubina epicentra ključna
Prema početnim podacima Američke geološke službe, epicentar zemljotresa nalazio se na dubini od oko 20,7 kilometara. Postoji i nepotvrđena teorija da plitki zemljotresi mogu izazvati veće pomake morskog dna, pa samim tim i snažnije cunamije. — Da je epicentar bio dvadesetak kilometara dublji, talasi bi bili znatno manji — rekao je dr Hiks.
Važnost sistema za rano upozorenje
Jedan od ključnih faktora u smanjenju potencijalne opasnosti ovoga puta bila je pravovremena aktivacija sistema za rano upozoravanje, koje su razvile zemlje oko Pacifika. Alarm se aktivira putem dostupnih digitalnih obaveštenja, a građanima se savetuje evakuacija. Tokom cunamija 2004. godine takav sistem nije postojao, što je dovelo do gubitka više od 230.000 života u 14 zemalja.
Sistemi ranog upozoravanja su ključni jer naučnici ne mogu da predvide tačno vreme zemljotresa.
- Možemo pratiti brzinu kretanja ploča i koristiti GPS i istorijske podatke, ali to nam daje samo procenu verovatnoće, ne i tačan trenutak - dodala je Meknil.
Geofizički institut Ruske akademije nauka nastaviće da prati pogođeni region, jer se očekuje da bi naknadni potresi mogli trajati i do mesec dana.
Preporučujemo
POTPISUJE SE ISTORIJSKI UGOVOR: Vojvodina postaje čvorište Evrope, kreće gradnja gigantske saobraćajnice (FOTO/VIDEO)
PROJEKAT Osmeh Vojvodine obuhvata izgradnju 185 km brze saobraćajnice, sa 46 mostova i 34 nadvožnjaka, čime se smanjuje vreme putovanja.
18. 03. 2026. u 09:30
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
EKSPLOZIV BIO SPREMAN: "Digli bismo u vazduh aerodrom na Grenlandu"
DVA MESECA pre izraelsko-američkog napada na Iran, Danska je bila spremna da oružano brani svoj suverenitet nad Grenlandom.
19. 03. 2026. u 14:12
Komentari (0)