"PUTIN NIJE USPEO DA PODELI ZAPAD" Rute: Povećavamo odbrambena ulaganja

В.Н.

25. 06. 2025. u 15:50

GENERALNI sekretar NATO Mark Rute izjavio je danas da ruski predsednik Vladimir Putin nije uspeo u svojim namerama da podeli Zapad, istakavši da su se sve članice Alijanse obavezale na povećanje odbrambenih ulaganja od pet odsto BDP, kao i da su se Švedska i Finska nedavno pridružile NATO.

ПУТИН НИЈЕ УСПЕО ДА ПОДЕЛИ ЗАПАД Руте: Повећавамо одбрамбена улагања

Foto Tanjug/AP/Alex Brandon

On je, ipak, upozorio da Zapad ne treba da bude ''naivan'' kada je u pitanju Rusija, pozivajući se na procene evropskih vojnih lidera da Moskva može da napadne NATO za tri, pet ili sedam godina, prenosi Gardijan.

- Znamo da postoji ova pretnja od Rusije, kratkoročna, dugoročna, šta god, ali pretnja od Rusije je tu, i moramo da se uverimo da možemo da se branimo, i zato ovo radimo - ocenio je Rute.Govoreći o Ukrajini, Rute je ukazao na potrebu da se obezbedi sve što je toj zemlji neophodno da se "odbrani" od Putina, dok se radi na mirovnom sporazumu.

- Očigledno je da svi radimo i na postizanju mirovnog sporazuma ili dugoročnog prekida vatre, a zatim moramo da se uverimo da Ukrajina ima ono što joj je potrebno da spreči Vladimira Vladimiroviča Putina da ikada, ikada ponovo pokuša ovo u budućnosti - rekao je on.

Foto: Profimedia

Generalni sekretar je još jednom izrazio podršku NATO prema Ukrajini i cilju te zemlje za trajnim mirom, ukazujući na više od 35 milijardi evra obećanih Kijevu do sada ove godine, uz planirano dodatno finansiranje. Rute izjavio je da je sporazum, koji su podržale sve članice NATO o povećanju troškova odbrane na pet odsto BDP do 2035, ambiciozan, ali i neophodan cilj.

On je ocenio da će ovaj dogovor dovesti do "kvantnog skoka" u kolektivnoj odbrani.

- Odluke donete danas učiniće NATO mnogo jačim - rekao je on tokom konferencije za novinare održane nakon samita NATO u Hagu. Rute je napomenuo da se i Španija obavezala na povećanje potrošnje, nakon navoda da će Madrid blokirati taj plan, dodavši i da će napredak biti preispitan 2029. godine.

- Kao što znate oni misle da mogu da dostignu cilj od 2,1 odsto, NATO kaže da to mora biti 3,5 kao za sve ostale saveznike. Svi saveznici će izveštavati o tome kako postižu ciljeve Dakle, videćemo, a 2029. godine ćemo, u svakom slučaju, imati pregled svega ovoga - rekao je on novinarima.

Rute je rekao da je Član 5 o međusobnoj odbrani članica Alijanse ''apsolutno jasan'', ali je istakao da NATO nikad ne otkriva kada će to biti aktivirano kako ne bi neprijateljima dali upozorenje. On je takođe rekao da ima poverenja u predsednika SAD Donalda Trampa, za kojeg je rekao da je ''snažan'' i ''čovek koji se zalaže za mir''.

- Bio je potpuno u pravu da Evropa i Kanada u osnovi nisu pružale NATO-u ono što bi mi trebalo da pružimo i da su SAD trošile mnogo više na odbranu nego Evropljani i Kanađani. Sada to ispravljamo - rekao je Rute, ponovo pohvalivši Trampove napade na iranska nuklearska postrojenja.

Foto Tanjug/AP/Alex Brandon

Na pitanje zašto se novi cilj od pet odsto primenjuje na sve zemlje, ali ne i na SAD, Rute je rekao da su SAD "manje više blizu tom cilju" već sada, uzimajući u obzir "ogroman kapacitet kada je u pitanju sajber borba, sajber kriminal, hibridne pretnje, ulaganje u infrastrukturu, razvoj odbrambene industrijske baze" te zemlje.

On je istakao da je Tramp posvećen NATO, tvrdeći da ''dogovoreni ciljevi pokazuju da "saveznici prepoznaju ozbiljnost pretnji sa kojima se suočavamo i, kao odgovor, okupili su se kako bi se dogovorili o ambicioznoj, ali suštinskoj novoj obavezi u pogledu odbrambenih troškova".

Rute je rekao da, iako je Tramp izrazio posvećenost NATO na tekućem samitu, takođe je istakao da očekuje da Evropa i Kanada ulože više. Odgovarajući na pitanje novinara o čestim pohvalama Trampu, Rute je istakao da ih američki predsednik "zaslužuje" jer forsira veće odbrambeno angažovanje drugih saveznika Alijanse.

Saveznici NATO-a dogovorili su se da do 2035. godine značajno povećaju izdvajanja za odbranu, postavljajući novi kolektivni cilj od pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), saopšteno je u zajedničkoj deklaraciji usvojenoj na samitu u Hagu.

Prema dokumentu, najmanje 3,5 odsto BDP-a biće namenjeno osnovnim odbrambenim potrebama, dok će dodatnih do 1,5 odsto biti usmereno na bezbednosne troškove poput zaštite kritične infrastrukture i jačanja industrijske odbrambene osnove saveza, preneo je Rojters. U deklaraciji je ponovo potvrđena posvećenost kolektivnoj odbrani iz Člana 5 NATO povelje - "napad na jednog je napad na sve", ali je izostavljeno pominjanje eventualnog članstva Ukrajine u Alijansi, što je ranije bilo deo sličnih dokumenata.

(Tanjug)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

HAOS! Donald Tramp doneo odluku koja bi mogla da izazove ozbiljan problem