IZRAELSKO-AMERIČKA PVO PALA NA ISPITU: Raketa Huta probila “neprobojnu” odbranu THAAD i „Strela“ (VIDEO)
UJUTRO 4. maja 2025. godine, balistička raketa dugog dometa koju su lansirali jemenski pobunjenici Huti, koje podržava Iran, pogodila je blizu izraelskog međunarodnog aerodroma Ben Gurion, izbegavajući presretanje dva najnaprednija sistema protivraketne odbrane na svetu: američkog sistema za odbranu na velikim visinama [THAAD] i izraelskog sistema „Strela-2/3“ (Arrow).

Foto: Porifmedia
Ovaj retki incident postavlja pitanja o mogućnostima ovih najsavremenijih odbrambenih sistema i evoluirajućoj pretnji koju predstavlja tehnologija protivraketnih raketa Hutija.
Sistem THAAD, koji je razvila kompanija Lockheed Martin, dizajniran je za presretanje balističkih raketa kratkog, srednjeg i srednjeg dometa tokom njihove terminalne faze, bilo unutar ili van Zemljine atmosfere.
Raspoređen u Izraelu od oktobra 2024. godine radi suzbijanja rastućih regionalnih pretnji, THAAD funkcioniše koristeći kinetički pristup „pogodi da ubiješ“, uništavajući dolazeće bojeve glave direktnim sudaranjem brzinama koje prelaze 8 Maha. Tipična THAAD baterija uključuje šest lansera montiranih na kamione, od kojih svaki sadrži osam presretača, jedinicu za upravljanje vatrom i sofisticirani radar AN/TPY-2, X-opsega, sistem sposoban da detektuje pretnje na udaljenosti do 2.000 kilometara.
Radar, koji proizvodi Raytheon, razlikuje bojeve glave od mamaca, pružajući precizne podatke o praćenju za vođenje presretača. Mobilnost THAAD-a omogućava brzo raspoređivanje, a njegova integracija sa drugim sistemima, kao što su Aegis američke mornarice ili višeslojna odbrana Izraela, povećava njegovu efikasnost.
Od svoje prve borbene upotrebe 2022. godine od strane Ujedinjenih Arapskih Emirata protiv rakete Huta, THAAD je pokazao uspeh, uključujući presretanje najmanje sedam projektila Huta usmerenih na Izrael od svog raspoređivanja tamo.
Izraelski sistemi „Strela-2“ i „Strela-3“, koje je razvila kompanija „Izrael Aerospejs Industris“ uz američko finansiranje, čine okosnicu odbrane zemlje od balističkih pretnji dugog dometa. „Strela-2“, koja je u funkciji od 2000. godine, cilja rakete kratkog i srednjeg dometa u gornjim slojevima atmosfere, približno 50 kilometara iznad Zemlje, koristeći visokoeksplozivnu bojevu glavu za neutralizaciju pretnji.
Može da detektuje rakete sa udaljenosti od 500 kilometara i dizajnirana je da se suprotstavi raketama „Skad“ iz sovjetskog doba, koje je Irak koristio protiv Izraela tokom Zalivskog rata 1991. godine. „Strela-3“, predstavljena 2017. godine, je egzoatmosferski presretač sposoban da uništi rakete van Zemljine atmosfere na visinama do 150 kilometara. Kao i THAAD, koristi mehanizam „pogodi da ubiješ“, što ga čini efikasnim protiv naprednih bojevih glava, uključujući one sa mamacima ili podmunicijom.
Oba sistema se oslanjaju na radar „Zeleni bor“ (Green Pine), sistem L-opsega koji pruža rano upozoravanje i ciljanje, i integrisani su u izraelsku višeslojnu odbrambenu mrežu, koja uključuje „Davidovu praćku“ za pretnje srednjeg dometa i „Gvozdenu kupolu“ za rakete kratkog dometa. Sistemi „Strela“ imaju dokazan uspeh, sa uspešnim presretanjima raketa Hutija čak i 2023. i 2024. godine.
Sposobnost rakete Hutija da probije ovu odbranu označava značajan trenutak u tekućem sukobu između Izraela i grupa povezanih sa Iranom. Huti, formalno poznati kao Ansar Alah, kontrolišu veliki deo severnog Jemena i eskalirali su napade na Izrael od oktobra 2023. godine, pozivajući se na solidarnost sa Palestincima usred rata u Gazi. Foto printskrin YouTube/VOA
Uz podršku Irana, koji snabdeva oružjem, tehnologijom i stručnošću, grupa je razvila impozantan arsenal, uključujući modifikovane rakete Skad i domaće sisteme dometa većeg od 1.000 kilometara.
Njihovi nedavni napadi, uključujući i napad 4. maja, usmerili su pažnju na kritičnu izraelsku infrastrukturu, kao što je aerodrom Ben Gurion, što je izazvalo široku zabrinutost. Vojni portparol Huta, Jahja Sari, preuzeo je odgovornost za napad, upozoravajući avio-kompanije da aerodrom više nije bezbedan za putovanje.
Sposobnost grupe da održi takve operacije uprkos intenzivnim američkim i izraelskim vazdušnim napadima u Jemenu podvlači otpornost njihovog raketnog programa.
Izraelski odbrambeni izvori, koje je citirao Ynet, izvestili su da ni sistemi THAAD ni Arrow nisu uspeli da presretnu raketu, a Izraelska vojska je promašaj pripisala tehničkom kvaru. Prema pisanju The Times of Israel, raketa je pala unutar perimetra aerodroma, izazvala šest lakših povreda i dovela do privremene obustave letova.
Izraelska vojska je naglasila da je od početka sukoba presrela desetine raketa Huta, sa stopom uspeha iznad 95%. Međutim, ovaj incident se ističe kao redak slučaj probijanja snažne izraelske vazdušne odbrane.
Netanjahu je sazvao sastanak o bezbednosti kako bi razgovarao o potencijalnim odgovorima, uključujući moguće napade na ciljeve Huta u Jemenu, dok su izraelski zvaničnici, uključujući bivšeg člana ratnog kabineta Benija Ganca, ukazali na Iran kao glavnog orkestratora napada.
Neuspeh u presretanju rakete izazvao je spekulacije o razlozima koji stoje iza performansi sistema. Jedna od mogućnosti je tehnički problem, kao što je greška u radaru ili softverska greška u THAAD-u ili Arrow-u.
Pominjanje kvara od strane IDF-a sugeriše da istražitelji ispituju da li je neka komponenta, kao što je radar AN/TPY-2 ili Green Pine, propustila da precizno prati raketu. Još jedan potencijalni faktor je operativna pogrešna procena, kao što je kašnjenje u detekciji lansiranja rakete ili pogrešna procena njene putanje.
Huti su ranije koristili rakete sa složenim putanjama leta, uključujući Palestine-2, koja ima tehnologiju preskakanja i klizanja koja omogućava korekcije u letu i manevre izbegavanja.
Iako su izraelski zvaničnici negirali da je raketa nova ili hipersonična varijanta, kako tvrde mediji povezani sa Hutima, ostaje mogućnost da je Iran uveo suptilne nadogradnje kako bi poboljšao sposobnost rakete da izbegne otkrivanje.
Uloga Irana kao glavnog podržavaoca Huta dodaje još jedan sloj složenosti. Teheran je grupu snabdeo naprednim komponentama raketa i stručnošću, omogućavajući napade na ciljeve udaljene čak 1.700 kilometara od Jemena.
Arsenal Huta uključuje rakete poput Gadr-F, iranskog dizajna sa navodnim dometom od 1.950 kilometara, za koje stručnjaci sugerišu da bi mogle da dosegnu ceo Izrael. Od početka rata u Ukrajini 2022. godine, Iran i Moskva su produbili svoju vojnu saradnju, postavljajući pitanja o tome da li su ruska tehnologija ili znanje mogli doprineti poboljšanjima raketa Huta.

Foto: Printscreen
Iako nema dokaza koji potvrđuju takav transfer, rastuća saradnja između dve zemlje sugeriše da je to mogućnost koju vredi istražiti. Analitičari napominju da iranski raketni program, koji uključuje hipersonične dizajne poput Fatah-1, brzo napreduje, potencijalno nadmašujući odbrambene sposobnosti sistema poput THAAD-a i Arrow-a.
Slično tome, THAAD i Arrow su evoluirali kroz rigorozno testiranje i borbeno iskustvo, pri čemu je THAAD postigao svoje prvo operativno presretanje 2022. godine, a Arrow sistemi su se suprotstavili brojnim pretnjama od svog raspoređivanja.
Kvar 4. maja verovatno će podstaći detaljnu analizu ostataka rakete od strane američkih i izraelskih inženjera, koji će nastojati da identifikuju sva tehnološka dostignuća ili ranjivosti u svojoj odbrani. Takve istrage su istorijski dovele do poboljšanja, kao što se vidi kod poboljšanja Patriot-a nakon 1991. i nadogradnji Aegis sistema nakon ranih izazova.

Foto: Ministarstvo odbrane Ruske Federacije/Jutjub/Florin Mocanu
U poređenju, sistemi protivraketne odbrane drugih zemalja nude kontekst za razumevanje incidenta. Ruski S-400, često navođen kao rival THAAD-u, suočio se sa kritikama zbog nedoslednih performansi u Ukrajini, gde se borio protiv niskoletećih krstarećih raketa i dronova.
Kineski HQ-9, još jedan napredni sistem, ostaje uglavnom neispitan u borbi, što čini njegovu efikasnost neizvesnom. Nasuprot tome, THAAD i Arrow su pokazali visoke stope uspeha u kontrolisanim testovima i scenarijima iz stvarnog sveta, pri čemu je THAAD presreo šest raketa Huta u Izraelu pre ovog događaja.
SAD su rasporedile THAAD u nestabilnim regionima poput Južne Koreje, Guama i Japana, gde služi kao sredstvo odvraćanja od severnokorejskih i kineskih raketnih pretnji. Izraelski sistemi Arrow, u međuvremenu, prilagođeni su jedinstvenim pretnjama koje predstavljaju Iran i njegovi posrednici, što ih čini ključnom komponentom bezbednosne arhitekture zemlje.
Širi kontekst sukoba Huta naglašava regionalne uloge. Od preuzimanja vlasti u Jemenu 2014. godine, Huti su vodili dugotrajan rat protiv koalicije koju predvode Saudijci, a podrška Irana im je omogućila da se transformišu u regionalnu pretnju.
Njihovi napadi na Izrael, koji su počeli nakon napada Hamasa na južni Izrael u oktobru 2023. godine, uključivali su preko 200 raketa i 170 dronova, većinu koje su presrele izraelske odbrambene snage.
Retorika grupe, koju pojačavaju lideri poput Mohameda el Buhaitija, naglašava prkos Izraelu i njegovim saveznicima, uz upozorenja na dalju eskalaciju. Američki vazdušni napadi su se intenzivirali od marta 2025. godine i usmerili su raketne objekte Huta, ali sposobnost grupe da pokrene sofisticirane napade i dalje postoji, što ukazuje na snažan lanac snabdevanja i tehničku stručnost.
Gledajući unapred, SAD i Izrael će verovatno dati prioritet poboljšanju svojih sistema protivraketne odbrane.
Isporuka zaliha THAAD-a izraelskoj vazduhoplovnoj bazi Nevatim od strane američkog C-5M Super Galaxy 5. aprila 2025. godine, o kojoj je izvestio OSINTdefender, ukazuje na kontinuirane napore za jačanje zaliha presretača i radarskih kapaciteta.
C-5M, sposoban da nosi tešku opremu poput lansera THAAD i komponenti AN/TPY-2, naglašava logističku posvećenost odbrani Izraela. Slično tome, izraelska investicija u nadogradnje Arrow-3, uz podršku američkog finansiranja, ima za cilj da se suprotstavi novim pretnjama poput hipersoničnih raketa. Saradnja između dve nacije, utemeljena u decenijama zajedničkih odbrambenih inicijativa, ostaje kamen temeljac njihovog odgovora na Iran i njegove posrednike.
Ovaj incident služi kao podsetnik na neumoljiv tempo tehnološke konkurencije u modernom ratovanju. Čak se i najnapredniji sistemi, poput THAAD-a i Arrow-a, suočavaju sa izazovima protivnika koji se prilagođavaju i inoviraju.
Neuspeh u presretanju rakete Huti nije konačan sud o efikasnosti ovih sistema, već poziv na kontinuiranu budnost i poboljšanje. Dok inženjeri i vojni planeri analiziraju podatke sa ovog događaja, naučene lekcije bi mogle oblikovati sledeću generaciju raketne odbrane, osiguravajući da ostane korak ispred pretnji koje se razvijaju.
Ipak, pitanje ostaje: koliko brzo se ovi sistemi mogu prilagoditi kako bi se suprotstavili sve sofisticiranijim arsenalima grupa poput Huta i kakvu će ulogu iranske ambicije igrati u ovom takmičenju sa visokim ulozima?
(bulgarianmilitary.com/Bojko Nikolov)
BONUS VIDEO - PONUDA NA SAJMU AUTOMOBILA: Pogledajte kako izgledaju novi modeli
Preporučujemo

NUKLEARNE SILE BILE NA IVICI RATA, A ONDA JE USLEDIO OBRT: "Ključan je bio poziv jednog čoveka"
U DRAMI koja je privukla pažnju svetske javnosti, američki predsednik Donald Tramp juče je na društvenim mrežama objavio da su Indija i Pakistan, nakon četiri dana žestokih sukoba duž granice, pristali na „potpuni i trenutni prekid vatre“.
11. 05. 2025. u 10:48

PANIKA U UKRAJINI: Da li je ovo znak da Putin sprema novi napad "orešnikom"?
RUSIJA će 12. i 13. maja privremeno zatvoriti vazdušni prostor iznad vojnog poligona i kompleksa za lansiranje raketa Kapustin Jar, prenosi ukrajinski odbrambeni portal Militarnyi 10. maja, navodeći mogućnost testiranja balističke rakete srednjeg dometa.
10. 05. 2025. u 12:06

"DA LI SE MAKRON DROGIRA?" Jovanino pitanje izazvalo smeh u studiju: "Kako da se nose s tolikom problemima..."
VODITELjKA Jovana Joksimović u jutarnjem programu na televiziji K1 dotakla se teme Emanuela Makrona i sporne situacije sa maramicom i sumnjom o upotrebi opijata, koja se proširila društvenim mrežama.
13. 05. 2025. u 16:57
Komentari (0)