BERLIN ŠALJE HAUBICE KIJEVU: Dve zemlje potpisale sporazum po kom je Nemačka postala država-garant
VLADA nemačkog kancelara Olafa Šolca obećala je Kijevu novi kontingent oružja, uz poruku da "nema više oklevanja u naoružavanju Ukrajine".
Foto Vojska Srbije
U posebno istaknutom, šestom poglavlju sporazuma koje su potpisale dve zemlje, precizira se da će, u slučaju oružanog napada Rusije na Ukrajinu, za koji se proceni da je značajan za budućnost, Berlin i Kijev, u roku od 24 sata, zajednički dogovoriti dalje korake. Ostaje nejasno koji kriterijumi čine agresiju ključnom po sutrašnjicu, komentarišu mediji.
Dve zemlje su potpisale sporazum po kom, prvi put u posleratnoj istoriji, Nemačka postaje država-garant. Po rečima njenog ministra odbrane Borisa Pistorijusa, to je "jasan znak da ispunjavamo svoje povećane odgovornosti za bezbednosnu politiku u Evropi". Vojna pomoć Berlina Ukrajini uvećaće se za dodatnih 10,5 milijrdi evra, piše nemački portal "Merkur".
Nemački analitičari, međutim, upozoravaju da je, samo za ispunjavanje zahteva NATO da se za odbranu daje dva procenta BDP, uz sadašnji vojni budžet neophodno još 30 milijardi evra godišnje, te da je Šolcovoj vladi daleko jača strana retorika, nego njena realizacija. Uz to, ne zna se ni da li će Šolc uopšte biti kancelar 2027. godine.
Kako bilo, kancelar je obećao da će se, pored prethodnih 14 samohodnih "haubica 2000", u novom paketu, naći dodatnih 18 iz industrijskih zaliha i 18 haubica na točkovima RCH155. Ukrajinskom lideru Vladimiru Zelenskom ovo naoružanje pristizaće od kraja 2025. do 2027. godine. Uz to će, prvi put, biti isporučena artiljerijska municija kalibra 122 milimetra za haubice iz starih, ruskih zaliha, od čega 120.000 granata tokom ove godine.
Fides podržava Stokholm
MAĐARSKA vladajuća stranka Fides je predložila da parlament u Budimpešti glasa o ratifikaciji kandidature Švedske za ulazak u NATO i najavila da će podržati švedski put u Alijansu. Stokholm je podneo zahtev za pridruživanje NATO u maju 2022. godine, posle početka specijalne ruske operacije u Ukrajini.Posle pozitivnog glasanja Turske, Mađarska ostaje jedina zemlja članica NATO koja nije ratifikovala zahtev Švedske.
Prvi "SkiNek" sistem predat je u januaru, a drugi je najavljen za dogodine. Još stotinu vođenih projektila biće, takođe tokom godine, stavljeno na raspolaganje za PVO sistem "Iris-T". Ukrajini će Nemačka ove godine isporučiti i još stotinu projektila "Iris-T SLS".
Tek se raspiruju strasti oko obaveza preuzetih prema Ukrajini, a specijalna komisija Bundestaga objavila je izveštaj o misiji Bundesvera u Avganistanu, koja je trajala skoro dve decenije, čiji su zaključci toliko poražavajući da će podići novi talas nezadovoljstva saveznom vladom. Procenjuje se, naime, da je skoro dvodecenijski nemački angažman - potpuni debakl.
- To je najveći i najskuplji ratni angažman, s najvećim brojem žrtava, pre svega zapadne zajednice država, a okončan je strateškom propašću - stoji u dokumentu posvećenom vojnoj misiji u Avganistanu u koji je uvid imao nemački javni servis NDR.
I Švedska naoružava
ŠVEDSKO ministarstvo odbrane doniraće Ukrajini vojnu pomoć u vrednosti od oko sedam milijardi švedskih kruna (682 miliona dolara), uključujući prenos opreme i trasfer novca za nabavke oružja. U saopštenju se navodi da je najnoviji paket, 15. tranša švedske pomoći Ukrajini, najveća pojedinačna pomoć do sada. Švedska je ukupno poslala oko 30 milijardi kruna. "Nastavićemo da podržavamo Kijev. Paket uključuje artiljeriju i artiljerijsku municiju, jurišne brodove i drugu opremu", kaže švedski ministar odbrane Pal Jonson.
Izveštaj na 330 stranica, nije finalni bilans misije u Avganistanu, koji se, zajedno sa konkretnim predlozima za budućnost, očekuje na proleće, ali donosi jasne ocene i navodi konkretne propuste. "Nije bilo dovoljno kontinuirane i samokritične inventure misije, s obzirom na veoma visoko postavljene ciljeve", optužuje komisija. Kritikuje se i činjenica da nadležna ministarstva, spoljnih i unutrašnjih poslova, odbrane i razvoja, nisu dobro koordinirala svoj rad oko misije, nego su ispoljili "resorni egoizam". Kako kaže predsednik komisije, socijaldemokrata Mihael Miler, "nemački umreženi koncept nije funkcionisao".
U izveštaju se navodi i da su precenjeni kapaciteti avganistanskih partnera, a potcenjen rastući uticaj talibana. Suviše kasno i nedovoljno dosledno, tražilo se političko rešenje za konflikt, a danas su u Avganistanu na vlasti isti oni talibani za koje se 2001. verovalo da su doživeli poraz. Nemačka je, "zajedno sa svojim međunarodnim partnerima, strateški propala" - gorak je zaključak komisije.
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOKlikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
MISTERIJA KOJA GODINAMA PROGANjA SRBIJU: Šta je majka pronašla na mestu gde je stradao njen sin?
FILIP Tomović imao je 17 godina kada je njegov život tragično prekinut, a slučaj njegove smrti godinama kasnije ostao je jedan od najpotresnijih događaja koji se povezuje sa pričama o delovanju satanističkih i okultnih grupa u Srbiji.
09. 07. 2026. u 13:29
NOVINARKA MARIJA NAĐENA MRTVA U AUTU: Kamere snimile poslednje trenutke
GRČKU je potresla vest o iznenadnoj smrti novinarke Marije Antonijanaki, koja je pronađena mrtva u svom automobilu u Iraklionu na Kritu.
06. 07. 2026. u 10:26
"SPAVAO BIH S NjOM I OŽENIO JE!" Skandal premijera Australije sa Kajli Minog - oženio se pre 6 meseci, a sad se izvinjava
AUSTRALIJSKI premijer Entoni Albaneze uputio je nedvosmisleno izvinjenje zbog komentara o pop zvezdi Kajli Minog koje je prošle nedelje izneo tokom gostovanja u jednom podkastu. Njegove izjave izazvale su talas osuda, a kritičari su ih nazvali „potpuno neprimerenim” i poručili da „omalovažavaju funkciju premijera”, piše Bi-Bi-Si.
06. 07. 2026. u 18:21 >> 18:21
Komentari (0)