NAUČNICI ISTRAŽUJU POREKLO POZNATOG MOREPLOVCA: Da li je Kolumbo zaista bio Đenovljanin znaćemo u septembru
DA li Kristofor Kolumbo bio zaista iz italijanske Đenove? Ili je bio iz Španije? Ili je, kao što sugerišu druge teorije bio Portugalac, možda Grk ili čak i Poljak?
Foto: Depositphotos
Nepoznanica oko porekla poznatog istraživača mogla bi da se reši za pet meseci jer su međunarodni naučnici počeli sa analizom njegovih DNK ostataka i nadaju se da će identifikovati njegove korene. Zaključak analize očekuje se u septembru.
O ranim godinama slavnog moreplovca iz 15. veka zna se malo. Važan napredak u stvaranju kompletnijeg profila istraživača koji je umro pre 515 godina učinjen je 2003. kada su DNK analize potvrdile da su kosti pokopane u grobnici u seviljskoj katedrali zaista Kolumbove.
Posle toga grupa istraživača sa Univerziteta u Granadi, zaustavila je istragu. Razlog je bio što ondašnja tehnologija vezana za DNK nije bila precizna niti verodostojna i zahtevala je veliku količinu genetičkog materijala.
- Primao sam na desetine agresivnih mejlova u kojima su me pitali zašto smo bili zaustavili istraživanja. Tražili su da otkrijem "tajnu" Kolumbovog porekla - rekao je Antonio Lorente, profesor medicinske forenzike sa Univerziteta u Granadi. - Da smo barem još pre 16 godina to mogli da ustanovimo, ali tada nismo imali potrebnu tehnologiju. Nauka nije nauka ako ne ispunjava maksimalno potrebne uslove.
Istraživači trenutno rade na četiri komadića Kolumbove kosti, sedam koštanih ostataka, na zubu njegovog sina Hernanda, a takođe i na desetak fragmenata kosti njegovog brata Dijega, koji su u lošem stanju.
Ti ostaci će biti poslati na genetičku identifikaciju u laboratorije u Rimu i Firenci u Italiji, a zatim u laboratorije u Meksiku i SAD.
Lorente veruje u opšte prihvaćenu teoriju prema kojoj je Kolumbo bio Đenovljanin, ali dodaje da je cilj projekta rešavanje nekih zagonetki u istorijskoj priči i dobijanje "što je moguće veće količine informacija kako se više ne bi moglo raspravljati" o poreklu Kristofora Kolumba.
Prekookeanska putovanja istraživača u ime španske monarhije od 1492. i 1504. godine otvorila su vrata evropskoj kolonizaciji Amerike, koje su Evropljani tada nazivali "Novim svetom".
Kolumbo je umro 1506. i sahranjen je u samostanu u špaskom Valjadolidu, iako je navodno tražio da bude sahranjen u Americi. Odatle su mu ostaci premešteni prvo u Sevilju, pa u Dominikansku Republiku, zatim na Kubu i na kraju ponovo vraćeni u Sevilju.
Preporučujemo
"DOBIO DOZVOLU NA LUTRIJI?!" Muke žive - snimak parkiranja obišao svet (VIDEO)
01. 01. 2026. u 16:43
DALAJ LAMA O SMISLU ŽIVOTA: "Novac ne može da kupi ni sreću ni zdravlje"
01. 01. 2026. u 12:00
NIJE SMRT, A NI PROMAJA: Znate li čega se Srbi zapravo najviše plaše?
01. 01. 2026. u 09:59
BRISEL I NATO SE OVOME NISU NADALI Ruska odluka drma Evropu: Brigada marinaca posataje divizija na vratima EU (VIDEO)
VOJNO-politička situacija između Rusije i evropskih država ulazi u fazu opasne eskalacije. Moskva je iznenada donela odluku da postojeću 336. gardijsku brigadu mornaričke pešadije, stacioniranu u Kalinjingradskoj oblasti, reorganizuje i podigne na nivo divizije.
30. 12. 2025. u 20:45
RUSI ĆE NAPASTI EU MNOGO RANIJE: Veliko upozorenje iz Ukrajine, poznata godina i glavna meta
RUSIJA je pomerila svoje planove za direktnu agresiju sa 2030. na 2027. godinu, a Evropa je sve glasnija o riziku od direktnog sukoba, u kojem bi se baltičke države mogle naći pod okupacijom.
20. 12. 2025. u 09:41
KAKO JE ČKALjA DOBIO STAN: Živeo sa porodicom u garsonjeri, a onda je usledila iznenadna poseta u novogodišnjoj noći
LEGENDARNI glumac i jedan od omiljenih komičara bivše Juge, Miodrag Petrović Čkalja zabavljao je generacije gledalaca. "Paja i Jare", "Kamiondžije", "Servisna stanica", "Ljubav na seoski način", Vruć vetar", "Put oko sveta" su samo neka od ostvarenja u kojima je igrao i izazivao kod ljudi jednu od lepših emocija - smeh.
01. 01. 2026. u 12:31
Komentari (0)