Hoćete da imate bolje odnose sa ljudima? Obratite pažnju, ovo su najčešće greške u komunikaciji

Slavica Dobrosavljević

24. 04. 2026. u 06:30

KOLIKO puta ste čuli ili izgovorili: "Problem je loša komunikacija", "Kad bi ljudi pažljivo slušali jedni druge možda bi rešili nesuglasice" ili "Nisam tako mislio, pogrešno si me razumeo".

Хоћете да имате боље односе са људима? Обратите пажњу, ово су најчешће грешке у комуникацији

FOTO: Depositphotos/Elnur_

Podaci pokazuju da ljudi ne "registruju" polovinu onoga što im neko govori, a zapamte samo četvrtinu kada ih pitaju o čemu su razgovarali.

Način na koji komuniciramo govori mnogo o nama i od toga zavisi kakav ćemo utisak ostaviti. Ali ne treba zaboraviti da je komunikacija dvosmeran proces, pa je važno kakav ćete biti i govornik i slušalac. Zato je bitno da prepoznate uobičajene probleme u komunikaciji i negativne interakcije.

Doktor Robert Smit, internista i profesor na Državnom univerzitetu u Mičigenu, čiji je rad fokusiran na komunikaciju sa pacijentima i mentalno zdravlje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ukazuje na uobičajene zamke u interakciji.

- Određena ponašanja mogu da ometaju sagovornika, njegovo izražavanje osećanja i problema, ugrožavajući tako odnos. Takođe, to često stavlja osobu koja sluša i njena interesovanja u fokus interakcije - kaže dr Robert Smit.

FOTO: Depositphotos/gstockstudio

 

Evo u čemu se najčešće greši u komunikaciji sa drugima:

Prekidanje sagovornika: Ovo je čest problem tokom razgovora posebno kada postoji jasna razlika u moći, kao što su relacije roditelj-dete, šef-zaposleni ili lekar-pacijent.

Nejasan ili nelogičan odgovor: Ovako se, često namerno, ignoriše zabrinutost govornika i ugrožava kredibilitet ispitivača, uz verovatnoću narušavanja odnosa ako se problem ponovi.

Izbegavanje odgovora: Ignorisanje interesovanja sagovornika gotovo sigurno će prekinuti efikasnu komunikaciju i verovatno ugroziti buduće interakcije. Ako nemate vremena ili niste zainteresovani za razgovor, recite mu to ili nastavite kasnije.

Nezainteresovanost: Uzdah i gledanje u stranu ili na sat su jasne prepreke za dobru interakciju. Čak i ako niste zainteresovani da slušate sagovornika, recite mu. Iako mu se to možda neće svideti, činite pravu stvar. Ukoliko želite da ga saslušate, ali ste zauzeti, nastavite razgovor kada vam bude odgovaralo.

Ometanje razgovora: Često nenamerno, ovaj problem može da pokvari interakciju čak i kada su dve osobe zainteresovane za razgovor. Spustite mobilni telefon na sto, isključite televizor, zatvorite vrata i izbegavajte druge ometajuće faktore.

ISKRENOST NIJE UVEK DOBRA

Pravilo da je najvažnije biti iskren nekada ima kontraefekat. Iskrenost postaje štit za oštre primedbe i prestaje da bude put ka razumevanju. Može da nanese više bola i štete nego što donosi korist.

Zato pre nego što bilo šta kažete, razmislite o tome kakvu ulogu će iskrenost imati u razgovoru. Zapitajte se "Da li ovo treba da se kaže, i to sada? i "Da li sam ja osoba koja treba to da kaže?" Tako ćete znati da li će komentar imati pozitivnu reakciju ili dodatno pojačati napetost.

Negativno ponašanje: Ovo je još jedan problem kada obe strane žele da razgovoraju, ali ponašanje ispitivača ometa njegov tok. Izbegavajte da se vrpoljite, kuckate olovkom o sto ili lupkate nogom o pod, kao i da gledate kroz prozor, da se šminkate, grickate nokte i slično.

Minimiziranje zabrinutosti: Dobronamerno, ali može biti štetno. Kada sagovornik izrazi zabrinutost, kao što je, recimo, strah od bolesti, smrti ili gubitka posla, možete da pretpostavite da želi da razgovara o tome. Pažljivo ga saslušajte. Ali umesto "Nije sve tako loše kao što misliš" ili "Biće sve u redu", bez obzira na vaše dobre namere, upitajte ga: "Možeš li malo detaljnije da objasniš zašto se tako osećaš?" Na ovaj način pokazujete da vam je stalo do te osobe i da želite da je podržite tako što ćete je bolje razumeti.

Predlaganje rešenja: Želja da budete od pomoći ponekad može da pokvari takvu nameru. Najbolje bi bilo da ne pokušavate da analizirate i rešavate probleme, već pažljivo slušajte sagovornika. Sačekajte da vas neko nešto pita pre nego što ponudite rešenje.

Deljenje iskustva: Tipično, dobronamerno, fokusiranje na sopstvena iskustva, čak i ako su relevantna za problem i brigu sagovornika("I meni se desilo isto"). Ali ne bi trebalo to da radite, osim ako ne zahteva sagovornik, posebno na početku razgovora.

Neprikladno podsticanje pozitivnog stava: Takvo uveravanje može delovati korisno, ali nije uvek efikasno. Ako neko pokrene temu o problemu koji ima, želi da razgovara o tome, ali ne i da dobije lažna uveravanja.

Šta možemo da uradimo kako bismo poboljšali komunikacijske veštine?

Doktor Robert Smit kaže da ukoliko prepoznate bilo koju od ovih zamki u interakciji sa drugima, uradite sledeće:

Najvažnije je da identifikujete emociju, zatim koristite empatičke veštine, jednu ili dve istovremeno tokom interakcije: Nakon što sagovornik izrazi emociju i kaže da li se oseća uznemireno, srećno ili ljutito, važno je da to razumete i da poštujete. Kažite: "Prošli ste kroz mnogo toga" ili "Naporno ste radili na ovome."

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Noćas sam dobio poruku... Vojislav Šešelj saopštio zabrinjavajuću vest