VELIKO NAUČNO OTKRIĆE: Šta je pre 700 miliona godina pretvorilo Zemlju u snežnu grudvu

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

24. 07. 2025. u 23:00

TEŠKO je poverovati, ali pre oko 700 miliona godina planeta se potpuno zaledila i pretvorila u grudvu snega i leda, sa vrlo malo ili nimalo tečnih okeana i jezera izloženih atmosferi – čak ni u tropskim krajevima.

ВЕЛИКО НАУЧНО ОТКРИЋЕ: Шта је пре 700 милиона година претворило Земљу у снежну грудву

Foto Iks/NASA

Šta je, međutim, pokrenulo period naše planete poznat kao „Snežna grudva Zemlja“? Nova studija sugeriše da su hladna klima i masovne vulkanske erupcije stvorile povoljne uslove za takvu promenu.

Tada je planeta bila potpuno prekrivena ledom. Glečeri su se prostirali čak do tropskih predela, a ekvatorijalni regioni bili su hladni kao današnji Antarktik, piše Gardijan.

Život se održavao okupljajući se oko geotermalnih izvora i u džepovima tečne vode ispod ledenih pokrivača. Drevni slojevi stena ukazuju na to da je Zemlja više puta ušla u ovakvo snežno stanje.

Šta je, dakle, uzrokovalo tako ekstremno zahlađenje i kako se planeta vratila u tople uslove kakve danas poznajemo? Ta pitanja već decenijama zbunjuju naučnike.

Franklinske erupcije – koje su se desile pre oko 720 miliona godina – izbacile su ogromne količine stene iz Zemljine utrobe, u pojasu koji se protezao od današnje Aljaske, preko severne Kanade, pa sve do Grenlanda.

Slične masivne erupcije su se dogodile i u drugim periodima, ali ova se poklopila sa već hladnom klimom. U kombinaciji s nedostatkom biljaka (koje još nisu evoluirale), te erupcije su izložile ogromne površine svežeg stenja intenzivnim vremenskim uticajima.

Hemijske reakcije povezane s procesom trošenja stena uklanjaju ugljen-dioksid iz atmosfere.

Modelovanjem klimatskog uticaja, istraživači su pokazali da je brza erozija na tako velikom području mogla da ukloni dovoljno ugljen-dioksida da Zemlju i gurne u stanje snežne lopte.

Otkrića, objavljena u časopisu Journal of Geophysical Research: Planets, takođe pokazuju da slične vulkanske erupcije u drugim razdobljima istorije Zemlje nisu dovele do istog rezultata, jer su se desile u vreme toplije klime ili kada je biljni pokrivač usporavao proces erozije.

(sputnikportal.rs)

BONUS VIDEO - Potraga za delovima tela kod Lazarevca

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

KAD SE PLOVI SRCEM, DRINA OSTAJE ČISTA: Fondacija Mozzart u velikoj eko-akciji na Drinskoj regati