NEMA VIŠE ČOKOLADE? Stučnjaci otkrili uzrok nestašice ključnog sastojka
INDUSTRIJA se trenutno suočava sa najvećom krizom do sada, a prema rečima stučnjaka ekonomska nestabilnost i geopolitičke tenzije dodatno otežavaju nabavku i proizvodnju kakao zrna.
Foto: Shutterstock
Kakao važi za ključnu poljoprivrednu robu čokoladne industrije čija vrednost se ceni u iznosu od više milijardi dolara i sada se suočava sa najvećom pretnjom do sada, a to je drastično opadanje nivoa proizvodnje u glavnim regionima uzgoja, što dovodi do rasta cena a i neizvesnosti kada su u pitanju globalni lanci snabdevanja.
Kako se navodi u izveštaju, klimatske promene se pominju kao najznačajnija dugoročna pretnja uzgoja kakaaa.
Studije previđaju da će do 2050. godine glavna područja za proizvodnju kakaa u zapadnoj Africi, Brazilu i Peruu postati nepogodna za uzgoj usled ekstremnih vremenskih uslova.
U zapadnoj Africi koja važi za glavno čvorište uzgoja kakaa, manjak padavina, produžene sezone suše i epidemije već smanjuju prinose. El Ninjo pogoršao je suše u Obali Slonovače i Gani, što je dovelo do brzog širenja virusa "otečenih izdanaka kakaoa" i bolesti crnih mahuna.
Ovo je dovelo cene zrna do istorijskog maksimuma ove sezone.
Ekonomski uticaj
Proizvodnja kakaa u velikoj meri zavisi od malih farmera, koji proizvode preko 90% svetskog tržišta,a uprkos njihovoj vitalnoj ulozi u globalnom lancu vrednosti kakaoa, oni su i dalje zarobljeni u siromaštvu, zarađujući samo delić ukupnog prihoda industrije.
Oštar rast cena kakaa, izazvan nestašicom ponude, ne mora nužno da znači povećanje prihoda za farmere, a rastući troškovi proizvodnje i fluktuacije na tržištu često negiraju potencijalne dobitke.
Ekonomski uticaj se proteže dalje od farmera na proizvođače čokolade i potrošače.
Glavni proizvođači čokolade upozorili su na povećanje cena zbog sve veće cene sirovih zrna kakaoa.
Sa opadanjem ponude, kompanije istražuju alternativne sastojke i preformulišu proizvode kako bi održale profitne marže, a u međuvremenu, potrošači mogu očekivati da plate više za svoje omiljene poslastice.
Geopolitičke tenzije i poremećaji u lancu snabdevanja
Pored klimatskih promena, geopolitički faktori kao što su pandemija COVID-19 i tekući sukob između Rusije i Ukrajine dodatno su zategli lanac snabdevanja kakaom. Pandemija je poremetila globalnu trgovinu, smanjivši potražnju za luksuznom robom, uključujući čokoladu, dok je takođe ograničila dostupnost radne snage na farmama kakaoa. U međuvremenu, rat između Rusije i Ukrajine podigao je cene đubriva, što otežava poljoprivrednicima da održe plodnost zemljišta i održe nivo proizvodnje. Odbor za kakao u Gani već je upozorio da bi kriza đubriva mogla uticati na prinose kakaa u godinama koje dolaze.
Šta možemo da očekujemo?
Dok se industrija kakaoa bori sa ovim izazovima, istraživači rade na razvoju sorti kakaoa otpornih na klimu i tehnikama upravljanja farmama kako bi se ublažio uticaj klimatskih promena.
Ekonomske reforme, uključujući razliku u životnom dohotku koju su uvele Gana i Obala Slonovače, imaju za cilj da osiguraju fer cene za poljoprivrednike.
Međutim, efikasnost takvih inicijativa se i dalje istražuju, a mnogi farmeri i dalje bore sa niskim zaradama i ograničenim pristupom resursima.
Preporučujemo
BRITANIJA ODGOVORILA NA NAJAVE CARINA SAD: Sutra stiže "Plan za čelik"
16. 02. 2025. u 00:01
ZEBRA KOLAČ PO RUSKOM RECEPTU: Krajnje jednostavan, a tako efektan
15. 02. 2025. u 15:00Jovana Vasić
HRVATI "VELIKI I JAKI" ŽALE SE CENTRALI NATO ZBOG SRPSKIH RAKETA: A ne smeta im vojni savez Zagreb-Tirana-Priština
PREMIJER Hrvatske Andrej Plenković rekao je danas, komentarišući to što Vojska Srbije raspolaže novom hipersoničnom kvazibalističkom raketom kineske proizvodnje CM-400, da će "razgovarati sa partnerima u NATO i upozoriti ih na takvo naoružanje".
12. 03. 2026. u 19:25
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
Miroslav 33 godine živi pod zemljom, bez struje i vode: Humanitarac podelio priču koja je rasplakala mnoge (VIDEO)
DEKA Miroslav iz sela Dvorska kod Krupnja već 33 godine živi u zemunici bez struje i vode, a njegov vapaj za pomoć dirnuo je humanitarca Marka Nikolića.
14. 03. 2026. u 11:54
Komentari (0)