SVETSKI DAN KNJIGE: Most između generacija i među kulturama

Novosti online

24. 04. 2023. u 10:34

SVETSKI dan knjige i autorskih prava je proslava koja promoviše uživanje u knjigama i čitanju. Svake godine, 23. aprila, širom sveta se održavaju proslave kako bi se prepoznao obim knjiga – veza između prošlosti i budućnosti, most između generacija i među kulturama.

СВЕТСКИ ДАН КЊИГЕ: Мост између генерација и међу културама

Foto: Shutterstock

Ovom prilikom UNESCO i međunarodne organizacije koje predstavljaju tri glavna sektora knjižarske industrije – izdavače, knjižare i biblioteke, biraju Svetsku  prestonicu knjige  na godinu dana kako bi svojim inicijativama održali podsticaj obeležavanja Dana. 

23. april je simboličan datum u svetskoj književnosti. To je datum kada je umrlo nekoliko istaknutih autora, Vilijam Šekspir, Migel de Servantes i Inka Garsilaso de la Vega.

Ovaj datum je bio prirodan izbor za Generalnu konferenciju Uneska, održanu u Parizu 1995. godine, da na ovaj datum oda počast knjigama i autorima širom sveta, podstičući sve da pristupe knjigama.

Zaista, knjige su vitalna sredstva za pristup, prenos i promociju obrazovanja, nauke, kulture i informacija širom sveta

Zagovarajući knjige i autorska prava, UNESCO se zalaže za kreativnost, različitost i jednak pristup znanju, sa radom na svim nivoima – od mreže kreativnih gradova književnosti  do promovisanja pismenosti i mobilnog učenja i unapređenja otvorenog pristupa naučnim znanjima i obrazovnim resursima. Uz aktivno učešće svih zainteresovanih strana: autora, izdavača, nastavnika, bibliotekara, javnih i privatnih institucija, humanitarnih nevladinih organizacija i masovnih medija, i svih onih koji se osećaju motivisanim da rade zajedno na ovoj svetskoj proslavi knjiga i autora, Svetske knjige i autorskih prava. Dan je postao platforma za okupljanje miliona ljudi širom sveta. 

Tema UNESCO-a za 2023. godinu - autohtoni jezici!

Prošle godine je počela Međunarodna decenija autohtonih jezika (2022-32) i prioritet je UN da podržavaju i promovišu jezičku raznolikost i višejezičnost. Autohtoni i lokalni jezici su deo Povelje Svetske prestonice knjige, a Povelja prepoznaje manje rigidan koncept "knjige", tj. priznavanje različitih oblika književnosti (uključujući usmene tradicije).

Od skoro 7.000 postojećih jezika – od kojih mnogi brzo nestaju – većinom govore autohtoni narodi koji predstavljaju veći deo svetske kulturne raznolikosti. 

 

Šta je Mreža svetske prestonice knjige?

Svetska mreža prestonice knjige (VBCN) priznaje moć knjige i čitanja kao kamen temeljac inkluzivnijih, mirnijih i održivijih društava. VBCN jača postojeću posvećenost programa Svetske prestonice knjige pismenosti, doživotnom učenju, autorskim pravima i slobodi izražavanja.

Foto: Shutterstock

UNESCO je 2001. godine usvojio Rezoluciju 31 C/29, uspostavljajući program Svetske prestonice knjige (VBC) i imenovavši Madrid kao prvi grad VBC 2001. Gradovi proglašeni UNESCO svetskom prestonicom knjige preuzimaju obavezu da sprovode aktivnosti sa ciljem da kultura čitanja i širenja vrednosti Mreže u svim starosnim grupama i grupama stanovništva, kako unutar tako i van nacionalnih granica. Kroz VBC program, UNESCO priznaje posvećenost grada da promoviše knjige i neguje čitanje tokom perioda od 12 meseci (između jednog Svetskog dana knjige i autorskih prava, 23. aprila i sledećeg) kao i u budućnosti. 

Svetski dan knjige u Srbiji

Biblioteke ovih dana tradicionalno "dozivaju" nove članove popustima na članarine, u Biblioteci grada Beograda svake godine pred ovaj datum na jedan sat poznate ličnosti postaju bibliotekari, izdavačke kuće "udaraju" popuste u knjižarama...

Institut "Servantes" dostojno se i ove godine poklonio senima velikana čije (prez)ime nosi, organizacijom diskusija na temu prevođenja i prijema španske književnosti u nas, te naše na Pirinejima, autorskih prava.

S.B.

Prema podacima iz 2022. godine, knjige su bile u samom vrhu proizvoda koje ljudi u Srbiji najčešće poručuju pametnim telefonima. Narudžbine knjiga bile su u sličnom obimu kao i elektronski uređaji, igračke, nakit i proizvodi za kuću. Čak su tada po broju porudžbina bile ispred dostave hrane iz restorana i supermarketa.

Regionalno istraživanje iz te godine pokazalo je da je popularna i stručna literatura treći najpopularniji proizvod kod građana Severne Makedonije i Albanije. Knjige se onlajn kupuju u Bosni i Hercegovini u istom rangu kao i sa većinom drugih kategorija, daleko iza odeće i obuće, a slično je i u Crnoj Gori.

Svetski dan knjige za decu u Srbiji u znaku 190 godina od rođenja Jovana Jovanovića Zmaja

Svetski dan knjige za decu ove godine tradiconalno je obeležen u Dečjem odeljenju "Čika Jova Zmaj" Biblioteke Grada Beograda dodelom nagrada najmalađim autorima iz Srbije i regiona, pobednicima konkursa "Mi idemo na daleke pute", a povdom 190 godina od rođenja Jovana Jovanovića Zmaja.

Prvu opomenu korisnici dobijaju mesec dana od isteka roka za vraćanje / Foto K. Mihajlović

Violeta Đorđević iz Dečjeg odeljenja u Zmaj Jovinoj navela je da je Svetski dan knjige za decu prilika da se malo glasnije nego inače poruči koliko je važno čitati i podržavati decu u kreativnom stvaranju.

Biblioteka Grada Beograda, kako je podsetila, svake godine u susret 2. aprilu Svetskom danu knjige raspisuje literarno-likovni konkurs, a na koji je i ove godine pristiglo više stotina radova, iz Srbije, RS, Crne Gore, Majdarske, kao i brojne dece iz dijaspore na temu inspirisanu pesmom "Mali konjanik" Jovana Jovanovića Zmaja.

 - Ove godine navršava se 190 godina od rođenja Jovana Jovanovića Zmaja velikana i, po mišljenju mnogih književnih istoričara, osnivača srpske književnosti za decu. Zato je konkurs bio prilika da deca inspirisanu Zmajem napišu pesmu ili priču ili nacrtaju crtež i prestave svoje neobično, izmaštano uzbudljivo putovanje - rekla je Đorđević.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (0)