MOČVARNA PODRUČJA: Bogatstvo i ugroženost
SVETSKI dan močvarnih staništa se obeležava svake godine 2. februara, na dan kada je 1971. godine potpisana Ramsarska konvencija o zaštiti vlažnih staništa. Ova konvencija je međunarodni sporazum koji obavezuje zemlje potpisnice da očuvaju i održivo koriste močvarna područja na svojoj teritoriji.
Pokrjinska vlada
Močvarna područja su ekosistemi koji obuhvataju reke, jezera, bare, močvare, delte, lagune, estuarije i druge vodene površine koje su pod uticajem plime i oseke. Ona su dom za mnoge biljne i životinjske vrste, koje zavise od njih za hranu, sklonište, razmnožavanje i migraciju.
Močvarna područja takođe pružaju brojne koristi ljudima, kao što su:
1. Regulacija vodnog režima - močvarna područja upijaju višak vode tokom poplava i otpuštaju je tokom suša, čime doprinose stabilnosti vodostaja i smanjenju rizika od prirodnih katastrofa.
2. Ublažavanje klimatskih promena - močvarna područja su veliki skladišti ugljenika, koji se vezuje u tlu i biljkama, i sprečava njegovo oslobađanje u atmosferu. Time se smanjuje efekat staklene bašte i globalno zagrevanje.
3. Pročišćavanje vode - močvarna područja filtriraju vodu od zagađivača, kao što su sedimenti, hranljive materije, teški metali i mikroorganizmi, i poboljšavaju njen kvalitet i zdravstvenu ispravnost.
4. Proizvodnja hrane i materijala - močvarna područja su bogati izvori ribe, školjki, rakova, ptica, divljači i drugih životinja koje se koriste za ishranu ljudi. Takođe, močvarna područja obezbeđuju drvo, trsku, šaš, vrbu i druge biljke koje se koriste za izradu nameštaja, pletenih proizvoda, papira, goriva i drugih materijala.
5. Kulturna i rekreaciona vrednost - močvarna područja su deo kulturnog nasleđa mnogih naroda, koji imaju svoje tradicije, običaje, verovanja i rituale vezane za vlažna staništa. Močvarna područja su takođe mesta za odmor, uživanje, učenje, istraživanje i inspiraciju, gde ljudi mogu da posmatraju prirodu, fotografišu, slikaju, pecaju, voze čamac, kampuju i druge aktivnosti.
Nažalost, ova područja su među najugroženijim ekosistemima na svetu, jer su pod stalnim pritiskom ljudskih aktivnosti, kao što su isušivanje, zagađivanje, prekomerno korišćenje, urbanizacija, infrastruktura, poljoprivreda, industrija i turizam.
Procenjuje se da je u poslednjih 100 godina nestalo oko 80% evropskih močvara, a najviše su pogođene mediteranske močvare, koje su pod uticajem klimatskih promena i visoke naseljenosti.
Gubitak močvarnih staništa ima negativne posledice po biološku raznolikost, kvalitet vode, klimu i dobrobit ljudi. Zato je neophodno da se podigne svest o važnosti i vrednosti močvarnih staništa i da se preduzmu mere za njihovu zaštitu i obnovu.
Svetski dan močvarnih staništa je prilika da se ukaže na probleme sa kojima se suočavaju močvare i da se podstaknu akcije za njihovo očuvanje.
Svake godine se bira posebna tema za ovaj dan, koja se odnosi na neki aspekt močvarnih staništa i njihove uloge u životu ljudi.
Ove godine, tema je "Močvare i ljudsko blagostanje", koja naglašava kako močvare doprinose našem zdravlju, blagostanju i sreći.
U Srbiji, postoji nekoliko močvarnih područja od međunarodnog značaja, koja su uključena u Ramsarski popis.
To su: Obedska bara, Zasavica, Slano Kopovo, Ludaško jezero, Stari Begej - Carska bara, Gornje Podunavlje i Peštersko polje.
Ova područja su dom za mnoge retke i ugrožene vrste biljaka i životinja, kao što su orao belorepan, crna roda, vidra, dabar, barska kornjača, lokvanj, močvarna metvica i druge. Ona takođe imaju veliku kulturnu, istorijsku i naučnu vrednost, jer su svedočanstvo o dugoj i bogatoj vezi između ljudi i prirode.
Ova područja su pod zaštitom države, ali i pod uticajem različitih pretnji, kao što su zagađenje, isušivanje, invazivne vrste, klimatske promene i neodrživi razvoj. Zato je potrebno da se uključe svi relevantni akteri, od državnih institucija, lokalnih samouprava, civilnog društva, privatnog sektora, medija i građana, u zaštitu i unapređenje ovih dragocenih ekosistema.
Svako od nas može da doprinese očuvanju močvarnih staništa na različite načine, kao što su:
- Informisanje i edukacija o značaju i vrednosti močvarnih staništa, kao i o problemima i rešenjima za njihovu zaštitu.
- Učešće u volonterskim akcijama za čišćenje, obnavljanje i monitoring močvarnih staništa, kao i u kampanjama za podizanje svesti i zagovaranje njihovog očuvanja.
- Poseta i podrška zaštićenim močvarnim područjima, uz poštovanje pravila ponašanja i korišćenja, kao i plaćanje ulaznica i drugih naknada koje doprinose njihovom održavanju i unapređenju.
- Smanjenje uticaja na močvarna staništa, kroz racionalnu upotrebu vode, smanjenje otpada i zagađenja, korišćenje obnovljivih izvora energije, primenu organske poljoprivrede i drugih dobrih praksi.
- Podrška inicijativama i organizacijama koje se bave zaštitom i promocijom močvarnih staništa, kroz donacije, članstvo, saradnju i druge oblike partnerstva. Močvarna staništa su nezamenljivi deo naše prirode i našeg života.
RUSI OBJAVILI SPISAK NAJVEĆIH NEPRIJATELjA: Evo na kom je mestu Hrvatska
RUSKI ski list „Vzgljad“ sastavio je i u utorak objavio „Rejting neprijateljskih vlada“ kako bi pokazao razliku između država koje se svesno suprotstavljaju Rusiji i onih koje su na tu odluku „protiv njihove volje naterale spoljnopolitičke okolnosti“, prenosi Slobodna Dalmacija.
14. 11. 2025. u 16:54
ZELENSKI ALARMIRAO EVROPU: Rusija će pokrenuti veliku agresiju na kontinent, poznata i godina
UKRAJINSKI predsednik Volodimir Zelenski tvrdi da Rusija planira da pokrene veliku agresiju na evropskom kontinentu 2029. ili 2030. godine, navodeći da na to ukazuje povećana ruska proizvodnja oružja.
13. 11. 2025. u 10:54
Policija uletela na svadbu, HAPSI MLADU - a tek objašnjenje! Ovo je LUDNICA (VIDEO)
ČAK i na najlepšim svadbama ponekad se dese nepredviđene situacije, sitne greške ili čak veći incidenti.
14. 11. 2025. u 16:23
Komentari (0)